Kako je novac Evropske unije potrošen tokom migrantske krize u BiH

Najveći dio sredstava koje je dobio IOM za podršku BiH u njenom odgovoru na migrantsku krizu dolazi iz IPA instrumenta. Kada je riječ o ovim sredstvima, za početak je potrebno naglasiti sljedeće važne stvari. Prvo, kako se novac raspoređuje i troši, odlučuje se kroz proces koji uključuje državne organe vlasti (Ministarstvo bezbjednosti, Evropsku uniju i međunarodne partnere uključujući IOM, UNHCR, UNICEP, UNFPA i Danski izbjeglički centar.

Navedeno je to iz IOM-a u odgovoru na upit N1 televizije.

Kako su kazali iz IOM-a, kada institucije državnog, kantonalnog ili lokalnog nivoa imaju potrebe za rješavanje migrantkse situacije, a koje žele pokriti sredstvima iz EU fondova, one moraju formulirati te potrebe i zahtjev dostaviti Ministarstvu bezbjednosti. Ministarstvo odlučuje o prioritetima za raspoređivanje sredstava za izvještaj institucija. Drugo, IOM izvještava, na mjesečnoj osnovi, Ministarstvo bezbjednosti i EU o utrošku sredstava iz EU fondova. Svakog 15. u mjesecu, dostavlja se izvještaj sa detaljima o potrošnji za prethodni mjesec, kao i konsolidirani pregled utroška od početka kalendarske godine. Osim toga, godišnji izvještaj se takođe dostavlja Ministarstvu bezbjednosti i EU.

”Od septembra 2018. godine, IOM je dobio ukupno 50 miliona eura kroz takozvani IPA instrument Evropske unije za podršku BiH u odgovoru na migrantsku situaciju. U periodu od septembra 2018. do jula ove godine, potrošeno je 35 miliona eura. Kako je potrošen ovaj novac? Oko 7 miliona eura je potrošeno na jednokratne troškove uspostave prihvatnih centara za migrante, ukljućujući stvari kako što su kupovina smještajnih i sanitarnih kontejnera; troškove izgradnje i obnove potrebnih za stavljanje ovih centara u funkciju (npr. uspostava kuhinja i vešeraja, te izgradnja potrebne infrastrukture (tj. voda, struja, otpad)), nabavka kreveta, dušeka, opreme za kuhinje, stolovi za ručavanje i klupe, te oprema za registraciju; kupovina ili iznajmljivanje velikih šatora i vanjskih grijalica i agregata. Oko 25 miliona eura je potrošeno na humanitarnu pomoć, uključujući hranu i prehrambene namirnice, sklonište, voda i sanitacija, operativne troškove centrima, neprehrambene proizvode kao što su higijenski paketi, odjeća i deke, troškovi obezbjeđenja i zaštite, zdravlja i obrazovanja djece migranata. Važno je takođe naglasiti da IOM nije jedini akter potrošnje. Sredstva se takođe koriste za podršku partnerima koji osiguravaju hranu kao što Cvreni križ i Pomozi.ba, UNHCR za svoj rad na zaštiti i azilu, UNICEF za svoj rad sa djecoma migrantima, UNFPA za svoj rad na zaštiti od rodno zasnovanog nasilja i Danski izbjeglički centar za svoj rad na zaštiti zdravlja migranata, na primjer. Njihovi troškovi su obuhvaćeni gorenavedenim pregledom. Kada se radi o kupovini usluga, IOM i njegovi partneri koriste globalne UN procedure javnih nabavki, sa transparentnim procesima nabavke koji su otvoreni za sve kvalificirane kompanije u BiH”, naveli su iz IOM-a.

Konačno, osim gorenavedenih sredstava, IOM je takođe dobio 500.000 USD od USAID-a za uspostavu migrantskog centra Lipe, što je hitna mjera vezana za zaštitu migranata i lokalnog stanovništva od COVID-19, kao i 1,5 miliona eura od humanitarnog ogranka EU, ECHO, u proljeće 2018. godine, što je novac koji je u potpunosti potrošen na dostavu humanitarne pomoći migrantima. Ovaj isti donator je takođe osigurao 10 miliona eura za konzorcijum aktera, uključujući Danski izbjeglički centar i UNHCR za zdravstvene usluge migrantima i aktivnosti informiranja i zaštite.

”Od IPA sredstava, IOM je potrošio 2,6 miliona eura za podršku BiH institucijama, uključujući Graničnu policiju, Službu za poslove sa strancima, Sektor za azil, organe vlasti u Unsko sanskom kantonu uključujući Ministarstvo zdravlja, te lokalne organe vlasti u Bihaću i Cazinu. Ipak, ovaj iznos nije jedina podrška koju su organi vlasti u BiH dobili direktno, jer on ne obuhvata značajna sredstva koja daju EU i drugi donatori direktno institucijama ili lokalnim vlastima u svrhu pomoći za odgovor na migrantsku krizu. Ovo obuhvata, na primjer, sredstva koja su osigurali EU i drugi donatori za pomoć graničnoj policiji, te sredstva za Grad Bihać u iznosu od 660.000 eura za zamjenu gradske rasvjete, što će dovesti do pada potrošnje energije za 90%, a time značajnih ušteda u gradskom budžetu”, naveli su.