Kako je Dodikov SNSD nekada tumačio vanjsku politiku BiH: Ako je EU jedinstvena i mi glasamo

Današnja politika vladajuće stranke iz entiteta Republika Srpska SNSD te njenog lidera Milorada Dodika u punom kapacitetu je usmjerena isključivo na entitet kojeg doživljavaju kao državu, te s punim žarom fokusirana na omalovažavanje BiH te njeno prikazivanje kao nemoguće države.

No nije uvijek tako bilo. Politika Dodikovog SNSD-a, pravna tumačenja politike države u vanjskopolitičkom smislu prije nešto više od 10 godina su bila potpuno drugačija od današnjih stajališta. Dodik je od dolaska na vlast 2006. godine svojim biračima obećavao nezavisnost i u tom smislu vodio razne igre. Međutim, na državnom nivou je bio mnogo kooperativniji.

Danas Dodik BiH vidi kao zamišljenu tvorevinu koja ne može donijeti nijednu odluku, niti vanjskopolitički djelovati ukoliko u Predsjedništvu BiH ne postoji konsenzus. Mnogo je primjera koji Dodika u to smislu predstavljaju neprincipijelnim, međutim zanimljivo je podsjetiti se politike kadrova SNSD-a iz 2010. godine

Stajališta tadašnjeg člana Predsjedništva BiH iz RS-a Nebojše Radmanovića, tumačenje Ustava i vanjske politike BiH u potpunoj su suprotnosti od onoga kako to radi današnji SNSD i njen lider Milorad Dodik, koji je stranku vodio i te 2010.

Kada je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu i kada su brojne svjetske organizacije, poput Ujedinjenih nacija, ali i institucije Evropske unije počele uvoditi sankcije Rusiji, Dodik se usprotivio kazavši da se BiH ne može pridružiti nikakvim sankcijama bez konsenzusa Predsjedništva.

A da to nije neophodno pokazuje i primjer iz 2010. godine. Tada je Srbija pripremila određenu reoluciju o Kosovu, o kojoj se trebalo glasati na Generalnoj skupštini UN-a. Ta rezolucija je bila usaglašena sa EU.

Tada također članovi Predsjedništva BiH nisu mogli da usaglase stav o toj rezoluciji. Stav Nebojše Radmanovića je bio da će ambasador BiH pri UN-u Ivan Barbalić glasati za rezoluciju ukoliko to bude jedinstven stav Evropske unije. Radmanović je tada poručio da je od ranije poznat stav da kada EU glasa jedinstveno, onda glasa i BiH te o tome ne mora da se očituje Predsjedništvo BiH.

U smislu pravnog tumačenja zanimljivo je povući paralelu. Kada je EU jedinstveno glasala za osudu agresije Rusije na Ukrajinu, kada je glasala za uvođenje sankcija i kada su bh. predstavnici i ambasadori u raznim tijelima također to podržavali i pridruživali se jedinstvenom stavu EU, onda je Dodik išao u kontru i govorio da je to mimo ustava te da je potreban konsenzus Predsjedništva BiH.

To u konačnici sve govori o dvoličnom pristupu vanjskoj politici BiH, koju je Dodik u posljednjoj deceniji oblikovao shodno novim geopolitičkim gibanjima.

U tom smislu treba podsjetiti da su Dodikovi kadrovi od 2008. do 2010. potpisali i podržali i NATO članstvo BiH, ali i druge integrativne procese.

Klix.ba