Kako izgleda Švedska borba s koronavirusom i zašto je drugačija nego u većini zemalja

Velika većina svjetskih zemalja u borbi protiv pandemije koronavirusa orijentirala se na strategiju suzbijanja virusa strogim restrikcijama. Najizraženije odstupanje ima Švedska koja vjeruje procjenama glavnog državnog epidemiologa Andersa Tegnella i odgovornosti građana. Zlatan Bajrić, nagrađivani mladi poduzetnik u ovoj zemlji, svakog dana proživljava tu odluku švedske vlade koja je izabrala drugačiji put nego većina zemalja.

“Školama i vrtićima nije zabranjen rad, mada se jedan broj škola zatvorio i poslao djecu kući. Mnogi kafići, restorani i butici su otvoreni, ali mali broj ljudi boravi vani. Javni saobraćaj funkcioniše normalno, sa smanjenjima na pojedinim linijama”, kaže on.

Većina mjera se uvodi postepeno i polako, dodaje. Svaki korak i svaka odluka se vagaju, a političari slušaju stručnjake Zavoda za javno zdravstvo koji na dnevnoj bazi izlaze u javnost i odgovaraju na pitanja građana.

“Veliko je povjerenje u vlast i u mjere koje ona donosi. Švedski zdravstveni sistem je i prije ove krize bio veoma opterećen zbog nedovoljnog broja zdravstvenih radnika prije svega. Trenutno se pripremaju dodatne bolnice, a najveća na sajmu u Štokholmu, gdje je prije nekoliko mjeseci boravilo nekoliko bh. kompanija iz drvnog sektora i prezentiralo svoje proizvode. Nestvarna situacija”, kaže nam Bajrić.

Ni Švedska nije izbjegla hitne kupovine, jer je u prvi mah, nakon vijesti iz drugih evropskih zemalja i pojave slučajeva u Švedskoj, veliki broj građana krenuo je u trgovine da napuni zalihe.

“To se prilično brzo smirilo, nije bilo neke velike panike. Manje je posjeta jednih drugima te manje poslovnih događaja, svi smo reducirali društvene kontakte. Što se mene lično tiče, smanjio sam posjete porodici i prijateljima i potpuno prestao posjećivati starije članove porodice. Svakodnevne posjete klijentima sam maksimalno smanjio, samo kada je neophodno idem u direktne posjete, a većinu svog posla obavljam koristeći digitalne tehnologije”, priča nam.

Kaže nam kako je tamošnja vlada uvela dobre mjere kako bi pomogla svoju privredu.

“Neke značajne mjere koje su pomogle su smanjenje radnog vremena, gdje država pokriva otprilike pola troškova, smanjenje socijalnih davanja na plate, formiranje fonda za povoljne kredite, podrška za plaćanje najamnina poslovnim subjektima te odgađanje uplata poreza… S obzirom na to da je Švedska jedna od zemalja s veoma visokim procentom firmi koje djeluju u domenu pružanja usluga već ranije brojni su radili od kuće, bilo je lakše odgovoriti zahtjevima pandemije koronavirusa. Visok stepen digitalizacije domaće ekonomije pomogao je i sada”, kazao je.

Bez obzira na sve, ekonomija nije zatvorena u svojim granicama i zbog problema u cijelom svijetu bilježi ogromne posljedice. Mnoge firme su u velikim problemima, posebno firme iz ugostiteljskih djelatnosti.

“Jedan dio firmi posebno vezan za proizvodnju poslao je radnike na čekanje. Ističu se čuvene kompanije SKF, Volvo, Scania… Aviokompanija SAS je jedna od prvih firmi koja je poslala 10.000 ljudi na čekanje. Zavod za zapošljavanje je zabilježio najviši broj registracija novih korisnika upravo u martu, 36.800 ljudi je ostalo bez posla. Posljedice ove krize tek će doći”, kazao nam je na kraju Zlatan Bajrić.

Klix.ba