Kako će se eskalacija rusko-ukrajinske krize reflektirati na ekonomiju BiH

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović izjavila da će se eskalacija rusko-ukrajinske krize neminovno odraziti na vanjskotrgovinsku razmjenu i ekonomiju Bosne i Hercegovine, ali i zemalja u okruženju i šire.

Cijela Evropa, EU i region u kome mi živimo, podsjetila je Hadžiahmetović, itekako su ovisni od uvoza energenata koji su direktno ili indirektno vezani za Rusiju, ruske gasovodne sisteme ili naftovode. Od kako je počela novija faza rusko-ukrajinske krize, dodala je, cijene energenata već su zabilježile značajan trend rasta, a posebno se to reflektiralo i na komunikaciju sa Njemačkom u vezi Sjevernog toka 2 i puštanja u promet Turskog toka putem koga i mi u BiH dobivamo gas.

– Eskalacija krize će se posebno reflektirati na energente tim više što su upravo energenti, tj. energetska infrastruktura i predmetom sankcija, odnosno prekida ili smanjenih isporuka prema Evropi, što se itekako reflektira na cijene. Rast cijene energenata se refletira na povećanje trškova proizvodnje i cijena generalno i već imamo inflatornu spiralu – izjavila je Hadžiahmetović za Fenu.

Na pitanje kako se BiH može nositi sa ovim izazovima, Hadžiahmetović je rekla da, nažalost, ne primjećuje neke značajnije i ozbiljnije poteze vlada, bez obzira na kojem su nivou vlasti, u vidu pronalaženje adekvatnih rješenja i odgovora na to stanje, posebno pronalaženja nekih aternativa kad je riječ o ključnim energentima u smislu skladišnih kapaciteta ili alternativnih izvora energije.

– Posebno ću apostrofirati da već dobro plaćamo cijenu nezavršenih reformi, a posebno reforme u elektroenergetskom sektoru putem koje smo možda mogli jednim dijelom kompenzirati potrošnju gasa u BiH – dodala je Hadžiahmetović.

Kad je riječ o povećanju troškova i inflatornoj spirali, Hadžiahmetović je navela da ne vidi adekvatne kompenzacione mehanizame u smislu podrški ili možda nekih poteza u oblasti poreske politike kako bi se smanjili negativni efekti povećanih cijena koje su značajnim dijelom rezultat globalnih pomjeranja i problema koje izaziva rusko-ukrajinska, ali i druge krize uzrokovane koronom ili odnosima nekih sila na svjetskom planu.

Hadžiahmetović je naglasila da posebno treba voditi računa o tome kako se ta kriza reflektira na zemlje koji su nama glavni vanjskotrgovinski partneri, kao što su neke članice EU – Italija, Njemačka, Hrvatska i druge od kojih neke vjerovatno već osjećaju efekte rusko-ukrajinske krize. Već su reagovale svjetske berze, a postoje i značajne refleksije na cijene energenata.

Kada je riječ o strukturi vanjskotrgovinske razmjene BiH sa Rusijom i Ukrajinom, Hadžiahmetović je navela da se ne radi o nekim značajnijim iznosima, niti količinama roba.

– Značajnije je kako će se ta kriza reflektirati na naše glavne vanjskotrgovinske partnere, kao što su Njemačka, Italija, Hrvatska – dodala je Hadžiahmetović.