Kako će Schmidtove izmjene promijeniti izbore u BiH?

Bivši član Centralne izborne komisije BiH, Vehid Šehić, komentirao je za Raport izmjene izbornog zakona BiH koje je jučer nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Šehić na početku ističe da se izmjene konkretno tiču integriteta izbornog procesa kako bi se spriječile nepravilnosti koje su uobičajene u našim izborima.

“Uvođenje geometrijske identifikacije birača (skeneri) je jako bitna stvar jer će se time onemogućiti ono što se redovno dešavalo: falsifikovanje izbornih rezultata, popunjavanje neiskorištenih glasačkih listića i ubacivanje u kutije… ovim će to biti spriječeno. Također, činjenica da su neki glasali sa 10 različitih ličnih karata, ovime će to ubuduće biti spriječeno, moći će se samo jednom glasati. To je jako bitno za integritet izbornog procesa i za vjerodostojnost konačnih izbornih rezultata”, govori za Raport Šehić.

Izmjena u vezi biračkih odbora?

S druge strane, dodaje, s obzirom da su birački odbori bili pod lupom javnosti kao najslabija karika u izbornom procesu, nametnutim izmjenama će sada biračke odbore birati Centralna izborna komisija.

“Neće biti slučaj kao dosad da biračke odbore predlažu političke stranke, jer su one imale svoje članove biračkih dobora što je dovodilo u sumnju izborne rezultate jer su upravo mnogi od njih bili kreatori svih nepravilnosti i kršenja izbornog zakona”, govori Šehić.

Također, navodi dalje, moram napomenuti jednu stvar koja je za mene, kao građanina ove države jako bitna, a tiče se pročišćenja političkog prostora u BiH.

“To je da kandidati na izbornim listama ne mogu biti osobe koje su pravosnažno osuđene za ratni zločin. To je jako bitno jer živimo u državi gdje su oni i dalje nacionalni heroji, gdje se zanemaruju žrtve i ne pokazuju simpatije prema žrtvama. To je dokaz nekog moralnog i etičkog sunovrata ambijenta u kojem živimo. To će se ovim izmjenama spriječiti i smatram da svako normalan u državi ovo treba da podrži”, poručuje.

Naglašava da su sve izmjene koje je Schmidt nametnuo tehničke prirode, ali da su najznačajnije biranje biračkog odbora i uvođenje skenera.

Skeneri – pilot projekat

Što se tiče skenera pojašnjava da su oni pilot projekat na lokalnim izborima koji će se primjenjivati u 10 opština i na 160 biračkih mjesta.

“Bit ćemo spremni da na Općim izborima imamo takav način glasanja, gdje će se zadržati tradicionalni način – mi ćemo svojom rukom dati glas političkom subjektu u koji imamo povjerenje, ali onda će se taj glasački listić skenirati i time onemogućiti manipulacija izbornih rezultata.”

Dodaje da su i ostale odredbe koje je nametnuo Schmidt također bitne, ali posebno naglašava jednu stvar.

“Koliko sam shvatio visokog predstavnika, on je rekao da je ovo nametnuo svojom odlukom, ali je ona iznuđena zbog nerada naših političara.”

Dodaje da već 14 godina političari “ništa značajno nisu uradili” po pitanju izmjena izbornog zakona.

“Visoki predstavnik im je opet ostavio da mogu popraviti ovu odluku ukoliko smatraju da neke stvari treba drugačije da se urade, ali suštinu ne treba dirati”, stava je Šehić.

Podsjeća da se o novim tehnologijama počelo razmišljati 2006. kada je on bio član CIK-a, međutim, kako kaže, nikada nije došlo na red u Parlamentu da se o tome raspravlja.

Što se tiče odluke da se skeneri neće koristiti na svim biralištima nego na jednom ograničenom broju, Šehić kaže:

“Liogično je kada uvodite neki novi sistem da morate probati kako to funkcioniše, da li ima nekih problema, da li je problem u softveru pa da se to ispravi. Tako da je i prihvatljivo da na ovim izborima odmah immao a da nismo probali, al ovo je bitno da 2026. godine imamo izbore gdje ćemo na svakom biračkom mjestu imati skener – biometrijsku identifikaciju birača. Bilo bi dobro da bude i video nadzor, ali za sada nisam siguran da li će se to uspjeti uraditi.”

Potrebne korekcije i izmjene Schmidtovih odluka

Navodi Schmidt želi da i Parlament raspravlja o izmjenama izbornog zakona jer kada Parlament donese odluku i objavi se na njihovom sajtu ona je konačna, pravonažna i mora se primjenjivati.

“Ostavio im je kraći rok da vidi da li će oni nešto uraditi, ali s obzirom na neodgovorno ponašanje većine političara, sada imamo situaciju da posao za koji su oni plaćeni, morao je neko drugi da uradi. To je za mene nemoralno i neprincipijelno i nije u duhu demokratije.”

Njegov stav je da je neophodneo napraviti određene korekcije i izmjene nametnutih odluka.

“Mnogo toga treba izmijeniti. Ovdje nisu implementirane odluke Evropskog suda za ljudska prava, nisu predviđene sve preporuke ODIHR-a, Venecijanske komisije, jer za to nije bilo vremena s obzirom da je kratak rok. Preporuke koje je Koalicija pod lupom dala, a bilo ih je 35, većina je uvrštena u ove izmjene. One preciziraju određene stvari u Izbornom zakonu, ali mi se moramo zadržati na ovome što će vratiti povjerenje u izborni proces, a to su ove stvari koje su dominantne u javnom prostoru i interesantne medijima.

Ima još nekih tehničkih stvari, ali ništa toliko značajno. To je sve proizašlo iz našeg iskustva kao posmatrača na izborima i šta smo sve vidjeli da bi trebalo popraviti, ne samo izbornim zakonom BiH nego i provedbenim aktima CIK-a, zaključuje Šehić u razgovoru za Raport.