Kako bismo živjeli bez društvenih mreža

Više od 310 miliona ljudi u Evropi svakodnevno “skrola” po Facebooku, a na Instagramu fotografije i videozapise dijeli njih oko 200 miliona. No, šta ako to sve nestane? Kako bi tada izgledao naš život?

Mark Zakerberg (Zuckerberg), vlasnik Mete, čije su najpopularnije aplikacije Facebook, Instagram i WhatsApp, zaprijetio je njihovim uklanjanjem iz Evrope ako više neće moći povlačiti podatke korisnika iz Evrope u Sjedinjene Američke Države.

Dvije strane

I danas je mnogo onih koji će reći kako su društvene mreže donijele dosta negativnoga. Sve je na dlanu, i ono najnegativnije. Situacija je malo drugačija kod onih koji se bave društvenim mrežama i kojima iste te društvene mreže donose prihode. One su ozbiljan biznis koji okreće mnogo novca i velik je broj onih koji od toga žive. Plaćaju kredite, račune, djeci vannastavne aktivnosti, kupuju… Njima, sigurno, ne bi bilo svejedno.

Ne treba zanemariti ni mnogobrojne humanitarne akcije koje su upravo putem društvenih mreža zaživjele i dale rezultat, ali, s druge strane, postoje cijele organizacije koje se bave prevarama upravo na društvenim mrežama.

– Prije pojave interneta život je bio potpuno drugačiji od današnjeg. Mnogo toga je ostalo isto kao i prije, ali su se neki aspekti drastično promijenili. Više smo se okretali knjigama, išli u biblioteke, listali novine i više smo razgovarali s prijateljima i na taj način dolazili do informacija o nekim temama koje nas zanimaju. Korištenjem društvenih mreža naš mozak je preopterećen, ne radi kako treba, već beskrajno grabi “prazne” informacije koje nisu praćene adekvatnim emocijama. S vremenom mozak postaje lijen, ne koristi nam u punom kapacitetu za osnovne životne stvari. Ukidanjem društvenih mreža došlo bi do potpunog rasula na emocionalnom, ali i drugom životnom planu – naglašava Slobodan Nogo, neuropsihijatar.

Umjetnik i voditelj popularnog serijala “Đir s Memom” Sulejman Haljevac tvrdi da bi vrlo teško funkcionirao.

– Stvarno je u današnje vrijeme nemoguće živjeti bez društvenih mreža, moj posao zahtijeva da provodim vrijeme na njima i zapažam šta se dešava, a to je s vremenom postala tolika navika da više ni kahva ni ručak nisu mogući bez toga – kaže Haljevac.

Životne priče

Odavno se društvene mreže koriste i u političke svrhe. Politički aktivista iz Srbije Petar Đurić pretpostavlja da bi eventualno ukidanje društvenih mreža najviše ugrozilo “obične” ljude.

– Ugrozilo bi naš glas, našu misao, naše pravo da se čuje istina. Uostalom, društvene mreže su na vidjelo iznijele moju životnu priču, kao i mnoge laži koje se dešavaju u javnom prostoru. Ukoliko bi do toga došlo, a siguran sam da neće, to bi najviše odgovaralo moćnicima koji plasiraju laži i žele da manipulišu masama. Misao kao integritet, individualizam čovjeka u današnje vrijeme smatram kao najveću vrijednost i kao prednost modernog društva – mišljenja je Đurić.

Bombardovanje nebitnim

Jasmin Ligata, dugogodišnji sportski novinar i PR velikog broja bh. sportista, kaže da je život bez društvenih mreža trenutno nezamisliv.

– Olakšan je život čovjeku time što je dat uvid u živote drugih ljudi, a i dostupne su informacije iz prve ruke. Naravno, treba izvagati šta je tačna, a šta netačna informacija. Informacije dolaze brzinom svjetlosti. S te strane je dobro, a, naravno, ima tu i bombardovanja nekim nebitnim informacijama koje su apsolutno nebitne u našim životima, ali do nas je kako ćemo to filtrirati. Društvene mreže olakšavaju život profesionalcu, a malo je stvarnih profesionalaca. Više ne možeš znati kome je to alat za posao, ali korištenje tih mreža ima benefite.

Počeo sam raditi u vrijeme kada nije bilo društvenih mreža i mogu slobodno reći da je bilo puno ljepše i izazovnije raditi u takvom okruženju. Malo sam nostalgičan i volio bih da se može malo globalno odmoriti od ove krajnosti, ali jednostavno nam ruka i prsti lete da vide šta se dešava na društvenim mrežama. Volio bih da se može napraviti neki otklon, da se posvetimo drugim stvarima, ali teško će se to desiti – kaže Ligata.

Katastrofa za mnoge

– Ako bi došlo do ukidanja društvenih mreža, to bi bilo katastrofalno za mnoge, jer je prevelik broj korisnika i svi su jednostavno „navučeni“ na njih. Nadam se da bi se ljudi, posebno mladi, u tom slučaju okrenuli nekim drugim načinima da ispune svoje vrijeme, ovdje prvenstvo mislim na druženje s knjigom.

Ipak, prema svemu sudeći, ne mislim da je taj scenarij moguć, jer danas postoji toliko kompanija kojima je u interesu da imaju korisnike u tom digitalnom svijetu – kazala je doc. dr. Sarina Bakić, profesorica Fakulteta političkih nauka UNSA-e.

Pametno birati

Andrija Petrović, humanitarac iz Zenice, smatra da bi nam bez društvenih mreža život bio normalniji i rasterećeniji od mnogih gluposti te da bi komunikacija među ljudima postala kvalitetnija.

– Doista nam nedostaje razgovora u kojima ćemo slušati jedni druge. Sigurno bismo i svoje slobodno vrijeme korisnije provodili. Ali, s druge strane, protok informacija bi značajno usporio, a naš uvid u sva svjetska dešavanja bi se, također, uveliko ograničio. Društvene mreže su ustvari jedan ogroman švedski sto. Ako znamo pametno birati ono što nam je na tom stolu ponuđeno, dobivamo neuporedivo više koristi od štete – kaže Petrović.