Kakav će državni sud imati BiH? Venecijanska komisija ocjenjuje Grubešin zakon

Venecijanska komisija dat će konačnu ocjenu o tome da li je Nacrt zakona o sudovima BiH Ministarstva pravde BiH s Josipom Grubešom (HDZ BiH) na čelu u skladu sa evropskim standardima, potvrđeno je za Fokus.ba u Delegaciji EU u BiH.

Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba

Nakon što je Fokus.ba obznanio sadržaj nacrta ovog zakona ukazujući na veoma sporno sročenu odredbu o krivičnoj nadležnosti Suda BiH, pri čemu se uklanja tzv. proširena nadležnost Suda BiH odnosno sužava prostor da on sudi za koruptivna djela počinjena na cijelom prostoru države, o svemu su se do sada za naš portal očitovali Transparency International BiH i Američka ambasada u našoj zemlji.

Iz Delegacije EU u BiH su nam rekli kako pozdravljaju upućivanje aktualnog prednacrta Zakona o sudovima BiH od strane Ministarstva pravde BiH na javnu raspravu, kao i Venecijanskoj komisiji Vijeća Evrope na mišljenje.

– Bez pretpostavke o ocjeni koju će dati Venecijanska komisija, potvrđujemo da je prednacrt uzeo u obzir preporuke Evropske komisije. Sada je potrebno sačekati mišljenje Venecijanske komisije, a zatim brzo osigurati doradu Nacrta zakona u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, upućivanje u zakonodavnu proceduru i njegovo konačno usvajanje – kazao je glasnogovornik Delegacije EU u BiH Ferdinand Koenig.

Kako je naveo, prema Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, potrebno je da BiH unaprijedi rad pravosuđa, između ostalog i putem usvajanja novog Zakona o sudovima Bosne i Hercegovine usklađenog s evropskim standardima.

Ovaj zahtjev je dodatno razrađen u Analitičkom izvještaju uz Mišljenje, gdje je precizirano da novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine mora biti usklađen sa standardima EU, naročito u pogledu definicije krivičnih djela i sankcija u konkretnim oblastima posebno teških krivičnih djela, po uzoru na član 83. Ugovora o funkcioniranju Evropske unije.

– To je potrebno hitno uraditi u cilju jačanja pravne sigurnosti i rada pravosuđa, posebno u borbi protiv teških oblika kriminala. Pored toga, taj zakon takođe treba da predvidi uspostavu posebnog drugostepenog žalbenog suda, radi veće nezavisnosti sudskog preispitivanja odluka Suda Bosne i Hercegovine – rekao je Koenig.

Podsjeća da je Venecijanska komisija u svom Mišljenju o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini iz 2012. godine preporučila pojašnjenje postojeće odredbe o krivičnoj nadležnosti, jer određene okolnosti ne garantuju u dovoljnoj mjeri pravnu sigurnost koja je izuzetno važna u krivičnim stvarima. Evropska komisija je od 2011. godine davala detaljne preporuke s tim u vezi u okviru Strukturiranog dijaloga o pravosuđu.

U izjavi za Fokus iz Američke ambasade u BiH su tkaođer napomenuli da Venecijanska komisija treba da ti svoje mišljenje o ovom nacrtu zakona.

– SAD bi bile zabrinute zbog bilo kojeg zakona koji slabi nadležnost i autoritet Suda BiH – kazali su iz Ambasade SAD-a za Fokus.ba.

Iz TI BiH su prethodno za naš portal istaknuli kako je smisao odredbe u postojećem zakonu (Zakon o Sudu BiH, op.a.) da nadležnost Suda BiH bude uslovljena posljedicama koje djelo može izazvati, te je u tom smislu nemoguće taksativno pobrojati sva djela koja bi mogla izazvati takve posljedice. Upravo taksativnim nabrajanjem se smanjuju ove nadležnosti.

S obzirom da je novi zakon o sudovima BiH nabrojan u najnovijih osam kriterija Evropske komisije u okviru kandidatskog statusa za članstvo u EU ostaje da se vidi u kojoj mjeri će se uspjeti sačuvati nadležnosti i integritet Suda BiH.