Kada su praznici postali materijalni, a izgubili duhovnost

Vrijeme praznika je vrijeme i kada se najviše troši novac. Posebne ponude i usluge karakteristične su za ovo doba godine, a sve s ciljem povećanja profita. Praznična groznica nije zaobišla ni Mostar.

Provlače se kartice, pune se vrećice, prazne novčanici. Tako uz neizostavnu gužvu izgleda dan u tržnom centru. Šoping groznica ni ove godine nije ništa manja u odnosu na prethodne.

“Što se tiče kupaca i kupovne moći, ne možemo reći da je ova godina slabija u donosu na prethodnu. Mi smo zadovoljni kako posjetom, tako i prodajom naših artikala po punim cijenama, a naročito sad po sniženjima koja imamo”, kazala je Lejla Bećirović, shop menager Tom Tailor.

Kao što svake godine biva, građani čekaju sam kraj godine i kreću u lov na snižene cijene proizvoda.

Anketa:

– Iskorištavam novogodišnje praznike, pa malo da kupim prijateljima poklon, sebi šta, da sastavim ugodno s korisnim. A planiram izdvojiti oko 300 KM. Mislim da je dovoljno.

– Kupila sam poklon za unuku.

– Šest komada odjeće i jednu igračku, izašlo me sve oko 200 KM.

Pune ruke vrećica dokaz su da se i u teškim vremenima nađu sredstva za kupovinu poklona.

Građani itekako koriste sniženja, pa možemo reći da kriza ipak nije potpuno uklonila potrebu za zgodnim, ali često nepotrebnim sitnicama.

“Postoje negativne stvari koje se pojavljuju u toj oblasti. Konzumerizam je nešto što je uvezeno, on nije svojstven našoj tradiciji. Mi se moramo držati svoje tradicije, mi nemamo mnogo novca za potrošiti i moramo paziti na šta ga tačno trošimo. Moramo imati domaćinski odnos prema svemu tome”, mišljenja je Marin Bago, Udruženje Futura.

No većina građana BiH trošeći novac pred praznike, prekorači svoje finansijske mogućnosti.

“Mi svi znamo da ljudi koji rade, a oni koji rade su manjina ili imaju neredovite plaće, ili su te plaće 500, 600, 700 KM, kad treba kupiti sunčane naočale, onda ćemo dati 400 KM i nećemo nikakve druge jeftinije jer smatramo da nisu vrijednije. S druge strane vidio sam ljude kako funkcionišu u Njemačkoj. Prosječan Nijemac će ko od šale kupiti hlače od 10 KM”, objasnio je psiholog Marko Romić.

U ovom periodu najviše se troši na igračke, kozmetiku, odjeću, obuću, hranu i tehniku, i to uglavnom da se usreći drugi. A pitamo se da li je sve u poklonima, kupnji onih materijalnih stvari na koje se svake godine baca previše novca, te kada su praznici postali konzumeristički?

“Nekako smo previše materijalizirali i ove najveće blagdane, nekako smo ono duhovno i što ima pravu ljudsku vrijednost potisnuli u drugi plan, a izvukli smo taj materijalni aspekt, taj konzumerizam”, dodao je Romić.

Iako nakon decembarske euforije dolazi prvi mjesec kada brojni građani, ali i trgovci jedva spajaju kraj s krajem, to, ipak, u većini ne pokvari previše praznično raspoloženje.

N1