Kada je djetetu potreban antibiotik?

Najveći broj infekcija kod djece predškolskog i ranog školskog uzrasta jesu virusne.

Istina je, međutim, da se ovaj statistički podatak ne slaže u potpunosti sa brojem antibiotika koji je prepisan djeci. Broj prepisanih antibiotika je mnogo veći i moramo se zapitati kada je zaista neophodno uključiti antibiotike, a kada ne.

Kako bi ljekar propisao antibiotik, ljekar najprije mora da bude siguran da je izazivač bolesti kod pacijenta zaista bila bakterija.

Antibiotici u užem smislu riječi predstavljaju prirodne sekrete koji mikroorganizmi (bakterije, gljivice, aktinomicete) luče u spoljašnju sredinu u cilju odbrane od drugih mikroorganizama i preživljavanja. Pored prirodnih, polusintetske i sintetske supstance čine veliku grupu antibakterijskih lijekova ili kako je poznatije, antibiotika, piše stetoskop.info.

Antibiotici se koriste u terapiji infekcija koje su izazvane bakterijama i obuhvataju veliki broj različitih supstanci. Upravo zbog toga, pravilna upotreba antibiotika je veoma važna, kao i savjesno uzimanje istih, kako bi se bakterijska infekcija uspješno izliječila.

Dešava se da pacijenti uzimaju antibiotike na svoju ruku, bez konsultacije sa ljekarom, a često zbog toga dolazi do povećanja otpornosti bakterije na antibiotike i smanjuje se mogućnost izliječenja.

Činjenice koje pedijatri žele da znamo

Iako mnogi roditelji, ali i odrasli ljudi, često brinu čim primjete crveno grlo ili bol u uhu, važno je znati da ovi simptomi ne znače uvijek bakterijsku infekciju.

Crvenilo u grlu može biti posljedica virusnih infekcija, iritacija, pa čak i alergija, dok bol u uhu ne mora nužno ukazivati na prisustvo bakterija. U mnogim slučajevima, bol u uhu može biti rezultat upale izazvane virusima ili čak nakupljanjem tečnosti iza bubne opne.

Još jedan čest mit vezan za bakterijske infekcije jeste boja sluzi. Iako mnogi vjeruju da je žuta ili zelena sluz siguran znak infekcije, stvarnost je drugačija. Sluz može promijeniti boju uslijed dužeg zadržavanja u nosnim šupljinama, pa čak i pod uticajem suvog vazduha ili zagađenja.

Stoga, prije nego što se posegne za antibioticima, važno je da se konsultujete sa ljekarom koji će utvrditi da li je bakterijska infekcija zaista prisutna. Ne zaboravimo da nepotrebno uzimanje antibiotika može dovesti do otpornosti na ove lijekove, čineći borbu protiv budućih infekcija komplikovanijom, navodi stetoskop.info.

Kako raspoznati o kakvoj se tačno infekciji radi?

Prvi korak je detaljni pregled djeteta. Zatim, isto tako detaljnim prikupljanjem informacija od roditelja, prije svega o samoj bolesti – načinu početka, redoslijedu javljanja tegoba, visini temperature i reagovanju na lijekove koji bi trebalo da je snize, o opštem stanju djeteta, apetitu, snu. Takođe, pedijatar se raspituje i o prethodnim bolestima djeteta i na kraju o njegovom okruženju i prisutnim infekcijama u vrtiću, školi, kući. Od velike su nam koristi laboratorijske analize krvi, urina i stolice, uzimanje briseva iz nosa ili grla, čime možemo još preciznije dobiti potvrdu o kakvoj se tačno bakteriji radi.

Dr. Ana Lazarević poručuje: „Antibiotik koji ćemo dati mora biti mudar izbor ispravne dijagnostike, a nikako oružje kojem se lako pribjegava i koje, ukoliko se nekritički koristi, može krenuti u rat – ne protiv uzročnika bolesti, već protiv svih onih dobrih bakterija na koži, u ustima, crijevima. Sve te dobre bakterije su organizmu korisne. Dakle, vjerujte pedijatru i oprezno sa antibioticima.“