Kad počinje vakcinacija protiv gripe, kako razlikovati simptome prehlade i COVID-19

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo za ovu sezonu poručio je 7.000 doza vakcina protiv gripe i trenutno se čeka da ih dobavljač dostavi, kaže dr. Aida Pitić, rukovodilac Radne jedinice za epidemiologiju.

– Očekujemo da vakcine stignu vrlo brzo jer, prema dosadašnjim iskustvima, sa vakcinacijom protiv gripe najbolje je početi krajem oktobra ili početkom novembra. Mi smo već od 40. sedmice počeli pratiti viruse koji uzrokuju respiratorne bolesti i za sada još nemamo potvrđenih virusa gripe.

Početak praćenja respiratornih infekcija je 40. sedmica tekuće i traje do 20. sedmice naredne godine. Kad će se gripa tačno javiti, jako je teško utvrditi, ali postoji utvrđeni period praćenja kada se virusi te respiratorne infekcije otkrivaju – objašnjava Pitić.

Imunizacija i mjere prevencije

Sastav ovogodišnje vakcine protiv gripe u skladu je sa preporukom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za ovu sezonu, a temelji se na rezultatima kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni.

Sastavni dio vakcine protiv gripe za sezonu 2022/2023. su sljedeći vakcinalni sojevi: A /Victoria/ 2570/ 2019 (H1N1)pdm09 – sličan soj, A/Darwin/9/2021 (H3N2) – sličan soj, B/Austria/1359417/2021 – sličan soj i B/Phuket/3073/2013 – sličan soj.

Sezonska vakcina protiv gripe je besplatna.

Prema riječima Pitić, trebali bi je primiti sve rizične grupe kod kojih postoji sumnja od razvoja težeg oblika gripe, a to su: osobe starije životne dobi, oboljeli od hroničnih nezaraznih bolesti, ali oni koji imaju bilo kakav zdravstveni problem.

Vakcina protiv gripe savjetuje se i zaposlenima u javnim zdravstvenim ustanovama, MUP-u, te zaposlenima u gradskom javnom saobraćaju, obrazovanju, novinarima…

Kada je riječ o COVID-19 infekciji, Pitić dodaje kako je epidemiološka situacija u KS stabilna.

– Svakodnevno se prati broj novozaraženih, hospitaliziranih, onih sa postcovidom, i eventualno preminulih pacijenata. Mi trenutno nemamo veliki broj zaraženih jer je u KS veliki broj ljudi vakcinisan, došao u kontakt sa virusom i time stekao imunitet. Što se tiče predstojećih mjeseci, niko sa sigurnošću ne može znati kakvi će oni biti. Ono što je činjenica jeste da pandemiji nije kraj, virus i dalje cirkuliše oko nas.

Mi i dalje preporučujemo imunizaciju onima koji to nisu učinili, te svima mjere prevencije koje nisu ukinute, a to znači izbjegavati prostore u kojima se okuplja veći broj ljudi, ako je to nemoguće onda nositi masku, povesti računa o ličnoj higijeni (često pranje ruku) i higijeni prostora u kojem se boravi, te često provjetravati prostorije – istakla je Pitić.

Slična simptomatologija

Kako je ovih dana povećan broj građana koji pomoć ljekara traže zbog prehlada, zanimalo nas je da li je moguće razlikovati simptome prehlade od COVID-19 infekcije?

– Svi respiratorni virusi izazivaju uglavnom sličnu simptomatologiju, s tim što SARS-CoV-2, koji uzrokuje COVID-19, a sa kojim mi nikada ranije nismo došli u kontakt, ima vrlo izražene simptome. Međutim, razlika u simptomima koje daju virusi prehlade, a koju obično prate hunjavica, malaksalost, kihanje, začepljen ili curenje iz nosa, pečenje očiju, blaža grlobolja i glavobolja, nadražajni kašalj, a nekad se javi i povišena temperatura, i COVID-19 je suštinski mala.

Ako ste vakcinisani, u međuvremenu preboljeli COVID-19, imat ćete daleko blaže simptome ukoliko dođe do zaraze. Rekla bih da je test ustvari taj koji je najpouzdaniji i koji će pokazati da li pacijent ima prehladu ili COVID-19 – naglasila je Pitić.

Faktor.ba