Jovanović iz Koalicije “Pod lupom”: Imamo preduslove za najpoštenije izbore u BiH

Vrlo malo je izvjestan scenarij da Republika Srpska održi izbore po entitetskom, a ne Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Sve drugo, zapravo, predstavljalo bi kršenje trenutnog Izbornog zakona na državnom nivou, po nekim pravnim stručnjacima, čak, i Ustava Bosne i Hercegovine.

Tako u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije “Pod lupom”, nevladine organizacije koja je tokom proteklih godina pratila izborni proces u Bosni i Hercegovini.

Njegova izjava dolazi dva dana nakon što je Centralna izborna komisija (CIK) raspisala lokalne izbore u Bosni i Hercegovini za 6. oktobar. Izbori su raspisani na osnovu izmjena Izbornog zakona BiH koje je nedavno nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt.

Dok opozicija iz Republike Srpske najavljuje prisustvo na izborima, vladajuća koalicija, predvođena Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) predsjednika RS Milorada Dodika, ističe da će se lokalni izbori u tom entitetu održati “po izbornom zakonu Republike Srpske”.

Gospodine Jovanoviću, šta će se desiti ako vlasti entiteta Republika Srpska, zaista, i održe izbore po svom entitetskom zakonu, a ne po Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine? Kakvu reakciju očekujete?

-Mi imamo raspisane izbore, po jedinom važećem Izbornom zakonu, to je Izborni zakon Bosne i Hercegovine. On je donesen u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. On je prije posljednjih izmjena, koje je donio visoki predstavnik, više od 20 puta mijenjan u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, i zapravo, jedino mjesto za diskusiju o izbornim unapređenjima, izbornoj reformi, jeste Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine.

Mi smo raspisali izbore. Oni su raspisani po trenutnom Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine. Taj izborni zakon uvažava, odnosno sastavni dio njega jesu i posljednje izmjene tehničkog unapređenja izbornog procesa koje je odlukom donio visoki predstavnik Bosne i Hercegovine i zapravo ni jedan drugi Izborni zakon, ni nemamo trenutno na snazi, ovaj koji je najavljivan.

Ja moram reći da su entiteti i prije imali mogućnost toga da imaju entitetske izborne komisije i entitetske izborne zakone.

Republika Srpska je koristila obje ove mogućnosti. Imala je i entitetsku izbornu komisiju i entitetski izborni zakon, ali su oni, kako zakon izborni i državni nalaže, bili usaglašeni sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine, dok Federacija nije koristila ni jednu od tih mogućnosti. Dakle, nije riječ o nečem što prije nije postojalo.

Ono što je sada problematično jeste što se zapravo ide u degradiranje državnog zakona kao odgovor na odluku visokog predstavnika koja je zapravo dobra za izborni proces, koja unapređuje izborni proces, štiti glasove birača i prevenira dokazane izborne krađe i prevare.

Republička izborna komisija nema ulogu u izborima

Ipak, Vlada Republike Srpske je pozvala sve činovnike izbornih komisija koji dolaze iz tog entiteta da podnesu ostavke, dva člana Centralne izborne komisije se nisu odazvala, pet od sedam članova Republičke izborne komisije jesu. Da li to može ugroziti izborni proces?

-Pojednostavljano, niko se nije odazvao. Republička izborna komisija, inače, nema nikakvu ulogu u provedbi izbora. Dakle, ono je tijelo koje zapravo ne služi ničemu i to su jedini ljudi koji su poslušali poziv vlasti Republike Srpske, odnosno političkih subjekata, konkretno koje čine vlast u Republici Srpskoj. I mislim da je to dobro što se nije desilo, jer bi moglo ugroziti izborni proces.

Svi oni koji bi poslušali takav nalog i dali bi zapravo i dokaz da nisu nezavisni u svom radu, nego da su stranački postavljeni tu, i druga stvar, bili bi sankcionisani, jer kroz posljednje izmjene predviđene su sankcije upravo i za to neopravdano odustajanje od uloga koje imate u izbornoj administraciji.

Tako da, zapravo, mi nismo imali odgovor na to od strane izbornih komisija, lokalnih, njih je 143, u slučaju Republike Srpske postoje u svim opštinama i gradovima kao i u Federaciji. Imali smo samo odgovor Republičke izborne komisije koja, zapravo, i nema ulogu u izbornom procesu.

‘Skoro, pa savršen koncept zaštite integriteta izbornog procesa’

Prema posljednjim izmjenama Izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt, po prvi put imamo uvođenje tehnike, odnosno biometrijske identifikacije glasača, skeniranje glasačkih listića, u ovom ciklusu testno na 10%, otprilike 10%, tako kažu iz CIK-a biračkih mjesta. Kako ćete posmatrati na tim mjestima i koliko te mjere, zaista, doprinose zaštiti integriteta čitavog izbornog procesa?

-Poruka zapravo jeste da mi imamo preduslove za najpoštenije izbore do sada, da smo dobrim dijelom dobili ono što smo tražili i da svi građani sada trebaju izaći i da glasaju.

Ako govorimo specifično o izbornim tehnologijama, novim tehnologijama u izborima, da, one će biti implementirane zavisno od različitih pilota koji će biti implementirani, na različitom broju biračkih mjesta.

Tako da imamo pilot projekat koji finansira Evropska unija. On podrazumijeva elektronsku identifikaciju i elektronski prenos rezultata. On će biti primijenjen na 165 biračkih mjesta u 10 opština i gradova.

Tako da imamo pilot projekat koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj, USAID, koji podrazumijeva skenere za skeniranje glasačkih listića koji će automatski vršiti transfer rezultata na 145 biračkih mjesta u šest opština i gradova.

Imamo pilot koji je finansirala Misija OSCE u BiH, koji podrazumijeva elektronsku identifikaciju. Biće primjenjena na svim biračkim mjestima u Brčko distriktu.

I imamo zahtjev Centralne izborne komisije prema organima državnim da se odobri budžet u iznosu 19 miliona konvertibilnih maraka, odnosno nešto niže iz državnog budžeta, oko 15 miliona, preostala četiri miliona od strane međunarodnih donatora, u šta je uvršten i zahtjev za videonadzor na biračkim mjestima.

Tako da, ako pričamo sa stanovišta zaštite integriteta izbornog procesa, glasova birača, sprečavanja izbornih krađa i prevara, ovo je skoro, pa savršen recept kako to uraditi.

Istina, on sada je na ograničenom broju biračkih mjesta, ali ono što je vrlo važno jeste da mi nismo profulali taj voz. Jer da smo sada profulali priliku da stvorimo tehničke preduslove za ovo i da pilotiramo, mi nove tehnologije ne bi imali vrlo vjerovatno u punom kapacitetu do opštih izbora 2030. godine.

Smanjene manipulacije nezakonite trgovine mjestima u biračkim odborima

Jedna od izmjena koju ste spomenuli je, po mnogima i najbitnija, depolitizacija biračkih odbora. Prema tim izmjenama, prema novim odredbama Izbornog zakona BiH, oni više, predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora, ne mogu biti povezani sa političkim strankama. Iz Centralne izborne komisije BiH kažu da će biti izazov pronaći i izabrati 12.000 njih. Da li po Vama tu postoji neki prostor za manipulaciju? Mislite li da će CIK uspjeti izvršiti odabir?

Mi skoro deset godina zagovaramo ovakvo unapređenje, uvođenje nestranačkog predsjednika i zamjenika, ali i drugu stvar koja nije manje važna, a to je da preostali broj članova biračkih odbora neće biti biran više iz čitavog broja političkih subjekata koji se ovjere za izbore.

Ja ću napomenuti da su to na posljednjim lokalnim izborima bila 543 politička subjekta, već će biti iz kruga samo onih političkih subjekata koji su parlamentarni na različitim nivoima, dakle imaju svoje zastupnike i zastupnice u parlamentima, i imaju listu za tu osnovnu izbornu jedinicu, odnosno grad ili opštinu, odnosno kandidate na izborima.

To će uvelike smanjiti manipulacije te takozvane nezakonite trgovine mjestima u biračkim odborima.

Da li su manipulacije moguće? Da, još uvijek je moguća infiltracija stranačkih ljudi, ali se ja nadam da će i politički subjekti, i kandidati, i građani, i posmatrači reagovati u slučaju da prepoznaju pojedine politički povezane osobe imenovane kao predsjednice, predsjednike ili zamjenike biračkih odbora.

Izazov biće pronaći nestranačke ljude. Ne znači da će u ovom prvom ciklusu svi oni biti zaista nestranački, ali je bitno da se ide u tom smjeru da oni odgovaraju biračima, da oni odgovaraju Centralnoj izbornoj komisiji, da ne rade za političke stranke.

I drugi bitan segment je da se ne kreće od nule. Dakle, Centralna izborna komisija je prije provodila projekte koji su podržani od međunarodnih donatora. Jedan od takvih je upravo podržavao kreiranje jedne baze eksperata, dakle ljudi koji su obični za provođenje izbora i koji mogu biti budući nestranački članovi biračkih odbora.

I koliko znam, ne znam koliko je ta baza ažurna i koliko ti ljudi i dalje su voljni da učestvu u izbornom procesu, ali tu je bilo preko 8.000 ljudi.

Sankcije za one koji budu kršili proces

Kako gledate na pooštrenje kazni koje donose izmjene Izbornog zakona BiH, kada je riječ o preuranjenoj izbornoj kampanji i govoru mržnje, zloupotrebi djece u kampanji, kada imamo u vidu stopu kažnjivosti raznih kršenja pravila u ranijim ciklusima?

-Mi imamo jednu kulturu nekažnjavanja u Bosni i Hercegovini. Dakle, to da možete kršiti zakone, bez ikakvih posljedica i bez ikakvih sankcija, ako ste stranački, familijarno ili po drugim koruptivnim vezama povezani sa političkim strankama koje, zapravo, vedre i oblače u Bosni i Hercegovini. I to je rezultat jedne sveopšte zarobljenosti sistema, zarobljenosti društva od strane političkih stranaka, zapravo najvišeg nivoa sistemske korupcije koja može postojati u jednom društvu. I sve se to preslikava na izborni proces.

Dakle, kao što nemamo adekvatne, blagovremene sankcije za teža kršenja zakona, krivična djela, tako ih nemamo ni za krivična djela u izbornom procesu, jer upravo stranački ljudi odlučuju o tome da li kazniti svoje stranačke kolege ili ne, i obično je to, dakle, upravo nauštrb vladavine prava i slično u izborni proces.

Imamo, zaista, optimistične pretpostavke za najpoštenije izbore. Ja ću samo analogijom nepravilnosti pokušati to objasniti.

Dakle, vi ste imali masovnu preuranjenu kampanju, ona je sad zabranjena. Vi ste imali masovnu zlopotrebu javnih resursa od strane onih koji u izbornu utrku ulaze sa pozicije vlasti, to je sad zabranjeno i prošireno.

Vi ste imali govor mržnje kao dominantan politički narativ, to je sad zabranjeno. Vi ste imali dezinformacije i lažne portale, botove stranačke koje se upliću u izborni proces, to je sad zabranjeno. Vi ste imali duplo glasanje, glasanje umrle osobe, iskorištavanje neiskorištenih glasačkih listića, to sada neće biti moguće, jer imamo elektronsku identifikaciju birača.

Vi ste imali prepravku rezultata u transportu izbornog materijala, neće biti moguće tamo gdje imate skenere i elektronski transfer rezultata sa nivoa biračkog mjesta.

Dakle, ogromni su koraci preduzeti kako bi imali te preduslove.

Ja se nadam da će to, zaista, u najboljoj mogućoj mjeri sada kroz pilote, a 2026. godine na svim biračkim mjestima, biti implementirano i u praksi na najbolji mogući način.