Jesu li se morbili pojavili i u ZDK?

Prvi slučajevi morbila pojavili su se u Kantonu Sarajevo. Ranije je Tuzlanski kanton proglasio epidemiju.

Zašto nam se događa povratak skoro iskorijenjenih bolesti? Koliko je situacija zabrinjavajuća i kako dalje, tema je Rezimea FTV-a.

Gosti emisije su doktorica Lejla Osmančević, načelnica Klinike za dječije bolesti Univerzitetsko-kliničkog centra Tuzla i doktor Alis Kozica, načelnik Službe za epidemiologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Osmančević je kazala da je epidemiološka situacija na Klinici za dječije bolesti UKC Tuzla vrlo ozbiljna, ali pod kontrolom.

„Možemo u jednom dijelu biti i optimistični jer je ukupan broj upućene djece iz kantona značajno manji kad je u pitanju broj pregleda na našoj klinici. Trenutno na Klinici leži 65 djece, i to su preko 90 posto slučajeva djeca najmanje životne dobi – do 12 mjeseci života. To su sva djeca sa srednje teškim i teškim kliničkim slikama respiratornih infekcija. Ono što jeste zabrinjavajuće, je činjenica da, iako je manji broj djece upućivane iz primarne zdravstvene zaštite, sva djeca koja se upute na Kliniku, moraju se hospitalizirati“, pojasnila je ona.

Kozica je istakao da u ZDK-u postoje dvije prijavljene sumnje na morbile i 13 prijavljenih slučajeva velikog kašlja, a od toga su tri laboratorijski potvrđena.

„S jedne strane imamo antivakcinalnu kampanju, a s druge jednu generaciju roditelja koji iz neobjašnjivih razloga odbijaju vakcinaciju. Sada oni traže neke odgovore na pitanja vezano za svoju djecu. Ne razumijem zašto se to tako dešava. Naš zdravstveni sistem bi trebalo unaprijediti u smislu digitalizacije samih vakcinalnih kartona, davanje više prostora za dostupnost svim roditeljima. Vremena su se promijenila, nove generacije su se pojavile sa različitim izazovima. Vjerovatno nove generacije roditelja nemaju iskustva kao nekad ranije generacije koje su imale priliku da vide posljedice odgovarajuće bolesti. Olako su to shvatili“, objašnjava on.

Osmančević je dodala:

„Poražavajuće je da u vrijeme zime kada očekujemo respiratorni sincicijalni virus, influencu, imamo i repove covid infekcije, da se počinjemo kao zdravstveni radnici suočavati s vrlo ozbiljnim zaraznim dječijim bolestima kao što su hripavac i morbili. Kao zdravstvenim radnicima zaista nam je to jedno veliko iskušenje i velika obaveza da takvu djecu koja su vrlo zarazna u isto vrijeme imamo i na odjeljenjima koja se bave i drugim oboljenjima. Mi smo formirali jedan krizni štab koje nam je pomoglo i uspjeli smo da na neki način svu djecu oboljelu od nekih drugih bolesti zaštititi od ove epidemije“.

Kozica kaže da je za kolektivni imunitet potrebno 95 posto provakcinisanosti. Simptomi morbila su početak kašljanja, kihanja, crvenila očiju, pojava osipa, povišena temperatura, podsjetio je.

„To može prevariti roditelje, da se radi o nekoj prehladi. Obično može biti opasno ako se razvije u tom periodu oboljenje. Teško je to prepoznati na prvi pogled i ljekaru u primarnoj zdravstvenoj ustanovi. Trebaju roditelji voditi računa, pratiti stanje i biti svjesni da bez oklijevanja odu kod ljekara“, poručio je Kozica.

Na pitanje koje su uobičajene komplikacije koje prate morbile, Osmančević kaže:

„Morbili jesu infektivna dječija zarazna bolest koja počinje kao i sve druge respiratorne infekcije. Kliničke slike se isprepliću. Na početku to su jednostavne stvari, zapušen nos, suzenje očiju, počinje kašalj, a u drugoj fazi se razvija tipičan osip. To je jedna tipična klinička slika. Kod djece koja su vakcinisana ona prolazi vrlo jednostavno – period izlječenja je između 7 i 10 dana. Kada govorimo o komplikacijama, one su vezane za respiratorni trakt, obostrane pneumonije. Nisu rijetki slučajevi povraćanja i proljeva. Može se pojaviti i infekcija centralnog nervnog sistema. U konačnici, i mogućnost stavljanja djece na mehaničku ventilaciju“.

Osmančević je pojasnila da je vakcina sigurna, pouzdana i dobro provjerena medicinska primjena koja daje zaštitu djeci doživotno, ako govorimo o dječijim bolestima.

„Neželjenih efekata nema. Priča o vakcinaciji može nam pomoći da apelujemo na roditelje, i konačno da eliminišemo antivaksere“, kazala je, između ostalog, Osmančević.