Jedna od najmedonosnijih godina u zadnje vrijeme: Pčelari se ne mogu dogovoriti oko cijene kilograma meda

Sedam godina, pčelari su samo kukali i borili se da održe u životu svoja pčelinja društva. Meda gotovo da nije ni bilo, jer su klimatski uvjeti bili nepovoljni. 

Ova godina “medi” kao rijetko, pčele su radile od ranog proljeća, od maslačka, do behara, onda je stigao bagrem, a sada se očekuje lipa i livada. Sve ispaše, kaže ugledni pčelar Fadil Okić iz gračaničkog sela Škahovica, su protekle u izuzetno povoljnim vremenskim uslovima.

 – Donedavno sam imao 40 košnica, sada je došlo do rojenja, pa imam 72 košnice. Nakon prvog vrcanja proizveo sam 15 kilograma u prosjeku po košnici, odnosno oko 600 kilograma kvalitetnog meda. Ako se povoljni uslovi nastave, mislim da ću imati više od 800 kilograma meda prve klase – kaže Okić za “Avaz”, kome u pčelarenju pomaže supruga i sin. Drugog zanimanja nemaju, žive od meda.

Nedavno se među gračaničkim pčelarima na društvenim mrežama razvila velika polemika o tome treba li u godini kada je mod ponio, cijena kilograma meda da bude 20 ili 30 maraka.

Jedni su tvrdili, kao predsjednik udruženja pčelara „Bagremovac“ u Gračanici Agim Šabić, da cijena meda treba da se poveća za 50 posto i da bude 30 maraka, zbog poskupljenja lijekova, opreme, okvira, a drugi su kao Muharem Trepanić i Husein Okanović bili mišljenja da zbog teške situacije u državi, zbog poskupljenja hrane, ogreva, gnojiva za sjetvu, kilogram meda treba da ostane na 20 maraka.

 – Jeste, sve je poskupjelo, pa i pčelarenje. Ja sam, dok sam formirao ovaj pčelinjak do sada uložio oko 15 hiljada maraka, ali ne smatram upravo zbog teške situacije u društvu da cijenu meda treba povećavati, jer godina je ponijela. Neka ostane na 20 maraka.

Avaz