Jedna nepoželjna osobina čini vas pametnom osobom

Neodlučnost se smatra neželjenom osobinom, ali istraživanja kažu da upravo ona može voditi do pametnijih odluka.

U kafiću razmišljate što naručiti, na poslu ne znate kako riješiti problem na najbolji način, želite na odmor ali nikako ne možete odlučiti kamo… Ako vam je jasno što govorimo, niste sami: to je česta osobina. Dok će neki odluku donijeti u sekundi, drugi će se boriti s opcijama. Isto tako ta osobina može dovesti do anksioznosti, ali imati i pozitivan utjecaj – zaštititi nas od čestih pogrešaka, a jednom kad takva osoba donese odluku, često je puno pametnija. Stručnjaci kažu da je mudrije razmisliti prije donošenja odluke nego brzati sa zaključkom.

Postoji i način kako izmjeriti koliko ste neodlučni, a pritom je potrebno odgovoriti na pitanja gdje dajete odgovor od 1 (ne slažete se) do 5 (u potpunosti se slažete):

pokušavam odgoditi donošenje odluka

imam problema s planiranjem slobodnog vremena
često brinem da ne donesem krivu odluku
čini se da donošenje odluke oko bezazlenih stvari oduzima previše vremena.

Koristeći ovu tablicu, psiholozi su pokazali kako prevelika neodlučnost često i je produkt perfekcionizma. Perfekcionisti se boje da uz krivu odluku dolazi i sram pa će često odgađati donošenje odluke dok ne budu sigurni da je odluka ispravna.

Frustracija koju donosi odgađanje može biti prepreka sreći, tko ima visoki rezultat na spomenutom upitniku manje je zadovoljan životom, stoji u studiji koju je provela na sveučilištu u Nizozemskoj psihologinja Eric Rassin.

Ambivalentnost

Ako su vam često misli kontradiktorne, osjećate se rastrgani između dvije odluke, vjerojatno ste ambivalentni (često dvoumite). Dokazi za to dolaze iz rada znanstvenika Jana-Maria Hohnsbehn i Iris Schneider iz Njemačke. Kako ste i sami vjerojatno shvatili, koga odlikuje ambivalentnost, uzima puno vremena za razmišljanje, ali stručnjaci kažu kako su manje podložni pristranosti kada donose odluke.

Njihovo istraživanje otkriva kako su takve osobe manje sklone tendenciji ignoriranja konteksta u nečijem ponašanju, kao na primjer kada netko padne vi ćete odmah pomisliti da je osoba nespretna (unutarnji faktor). Oni će prvo pomisliti suprotno – pod je bio sklizak (vanjski faktor)

Akcija kao prioritet

Njihovo bi istraživanje moglo biti dobra vijest ako ste nestrpljivi oko donošenja odluke. “Osobina kao što je ambivalentnost se mora poticati. Može nam dati potrebnu pauzu, signalizirati da je nešto važno i da moramo uzeti vremena kako bismo donijeli pravu odluku”, navode autori studije.

Problem se rađa kada stvari nisu u ravnoteži, ako se osoba poputno preda dugotrajnom razmišljanju, osjećaj je može preplaviti. Jednostavan korak ka donošenju brže odluke je da sami ograničite vrijeme koje imate za razmišljanje. Ovisno o problemu s kojim ste suočeni, Hohnsberhn savjetuje da razmisliti kako jedan zadatak podijeliti u nekoliko malih.

Možemo zaključiti da sve ima svoje dobre i loše strane i da nas neodlučnost može dovesti do ispravnije odluke. Ono što morate naučiti je da jednom kad vam ta osobina posluži istu stavite postrani i više o njoj ne razmišljati, piše Ordinacija.hr.