Jedan od Zemljinih kontinenata se uzdiže, a posljedice bi mogle biti ogromne

Antarktika gubi težinu, dopuštajući kontinentu da se izdigne iz okeana, pomalo poput nekoć zgnječene spužve koja je sada slobodna da se ponovno širi.

Ta težina je njegov led, piše Science Alert.

Proces se naziva postglacijalno izdizanje, a nova istraživanja sugeriraju da će imati ogroman utjecaj na budući globalni porast razine mora. To bi moglo smanjiti doprinos Antarktike do 40 posto, ili bi moglo pogoršati stvari, ovisno o tome koliko fosilnih goriva, koja zadržavaju toplinu i tope led, nastavimo ispuštati.

“S gotovo 700 miliona ljudi koji žive u obalnim područjima i potencijalnom cijenom porasta razine mora koja će doseći bilione dolara do kraja stoljeća, razumijevanje domino efekta otapanja leda na Antarktiku je ključno”, kaže glaciologinja sa Univerzitetu McGill Natalya Gomez.

I u posljednjih nekoliko godina, antarktički led je ostao tvrdoglavo nizak.

Gomez i kolege ispitali su Zemljin omotač ispod antarktičkog ledenog pokrova i otkrili da je posebno mljackav u nekim ključnim područjima. Seizmički podaci otkrili su da ova visoka razina viskoznosti stvara neočekivano brzi uspon tla.

“Naša mjerenja pokazuju da čvrsta zemlja koja čini bazu antarktičkog ledenog pokrivača mijenja oblik iznenađujuće brzo”, kaže geolog Terry Wilson sa Univerziteta Ohio State.

“Izdizanje kopna od smanjenog leda na površini događa se desetljećima, a ne hiljadama godina.”

Tim je zatim upotrijebio 3D modeliranje za simulaciju porasta razine mora zbog mijenjanja kopnene mase Antarktike u različitim scenarijima. Ako se razine zagrijavanja održe na niskim razinama, to pridonosi porastu razine mora do 1,7 metara do 2500. godine, ali to raste na čak 19,5 metara ako nastavimo dopuštati da se globalno zagrijavanje nesmanjeno povećava.

To je zato što kada povlačenje ledene ploče nadmašuje podizanje, više vode na kraju bude izbačeno u okeane. Ali ako uspijemo usporiti ovo topljenje, kopno koje se diže podići će dio leda dalje od toplijih okeanskih voda, omogućujući mu da se duže očuva.

“Ova studija označava proboj u našoj sposobnosti boljeg predviđanja utjecaja klimatskih promjena na porast mora i informiranja o učinkovitoj politici zaštite okoliša”, kaže glaciolog sa Univerziteta Massachusetts Rob DeConto.

Budući da Zemlja nije savršeno glatka kugla, različiti dijelovi našeg planeta doživjet će jedinstvene utjecaje na razinu mora zahvaljujući gravitacijskim, rotacijskim i geološkim karakteristikama.

“Naši rezultati dodatno podupiru nedavna otkrića da će otoci niske geografske širine i obalna mjesta koja su već pogođena porastom razine mora doživjeti veći porast razine mora od prosjeka povezan s gubitkom leda na Antarktiku, bez obzira na scenarij gubitka leda”, objašnjavaju Gomez i naučni tim.

“Ovo otkriće naglašava klimatsku nepravdu prema nacijama čije su emisije niske, dok je njihova izloženost i ranjivost na porast razine mora velika.”

Projekcije porasta razine mora od 2000. do 2150., prema scenarijima niske (lijevo) i visoke (desno) emisije. 

Istraživači upozoravaju da još uvijek postoji mnogo nesigurnosti u modelu, osobito zbog nedostatka seizmičkih podataka sa zapadne Antarktike. A ove procjene uopće ne uzimaju u obzir ono što se događa s ledom na Grenlandu i svjetskim planinama.

“Kako bismo dokumentirali koliko se brzo naš svijet mijenja, vrlo je važno nastaviti unaprjeđivati ​​našu sposobnost davanja sigurnijih predviđanja, što je jedini put koji će nam omogućiti da težimo našoj budućnosti na smislen način”, objašnjava Wilson.

Porast razine mora već utječe na niske otoke poput onih u Kiribatiju. Većina južne Tarawe nalazi se manje od 3 metra iznad razine mora, gdje su seljani u Temaikuu pokušavali zadržati okean vrećama pijeska, samo da bi ih odnijelo ranije ove godine, poplavivši kuće i zaprljavši tlo usjeva i bunare vodom sol.

U međuvremenu, močvare su zarobljene između nabujale vode i ljudske infrastrukture poput cesta. Gubitak ovih ekosustava, koji filtriraju vodu i kontroliraju eroziju, značit će da će veći porast razine mora još više pogoditi ova područja.

“Smanjenje emisija stakleničkih plinova omogućit će povratu čvrste Zemlje da igra veću ulogu u očuvanju većeg dijela antarktičkih ledenih ploča i izbjegavanju najgorih i najnepravednijih utjecaja budućih klimatskih promjena na globalne obale”, zaključuju Gomez i kolege .