Jedan od mogućih scenarija osovine Čović – Dodik: Mostarizacija države BiH i FBiH, izbori 2022. samo u RS-u

U nekoliko je navrata do sada predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio kako se izbori u Bosni i Hercegovini sljedeće godine neće moći održati ako se ne postigne politički dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva.

– Izbori su planirani za iduću godinu, ako se usvoji Izborni zakon. Bez Izbornog zakona izbori se ne mogu organizirati i provesti, kao što se izbori u Mostaru nisu mogli organizirati dok se nismo dogovorili o izbornim pravilima u Mostaru – rekao je Čović.

Izmijenjen ili neizmijenjen Izborni zakon nije prepreka za održavanje Općih izbora 2022. Neodržavanje Općih izbora naredne godine, zbog Čovićevih ucjena izmjena Izbornog zakona po njegovoj mjeri, značilo bi direktno kršenje Aneksa 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojem je precizirano da su “strane obavezne osigurati uvjete za organizaciju slobodnih i poštenih izbora, posebice politički neutralan ambijent”. U tom bi slučaju Ured visokog predstavnika morao reagirati.

Međutim, kako je 12 godina blokirao održavanje izbora u Mostaru, već treću godinu blokira formiranje nove Vlade FBiH i HNK, izbor sudija Ustavnog suda FBiH, imenovanje federalnih pravobranilaca gdje su i dalje vršioci dužnosti, imenovanje policijskog komesara u MUP-u HNK, Čović je spreman ući i u političku avanturu blokiranja održavanja Općih izbora 2022. godine.

Takvo šta moguće je blokiranjem usvajanja Budžeta, odnosno sprečavanje osiguravanja oko 4 miliona KM koliko se iz državnog budžeta izdavaja za opće izbore.

Ovakav scenarij mu odgovara jer u tom slučaju i dalje ostaje Federalna vlada formirana 2014, njegov je predsjednik Federacije BiH, a HDZ bi ostao dijelom državne vlasti i naredne četiri godine u istom sastavu izabranom 2018. godine.

Za realizaciju ovog plana, Čović ima partnera lidera SNSD-a Milorada Dodika, kojem možda još i više odgovara ovakav razvoj situacije.

U tom bi slučaju Dodik organizirao izbore samo za nivo entiteta Republika Srpska, za što bi mu bilo potrebno oko 3 miliona KM.

U ovom entitetu postoji Izborna komisija RS-a, Izborni zakon RS-a, kompletna infrastruktura koju je upotrebljavao tokom provođenja neustavnog referenduma. Jedini bi mu problem mogli biti birački spiskovi čiji je vlasnik Centralna izborna komisija BiH. No, kako obojica planski sve rade, ne treba iznenaditi da je Dodik uz pomoć svoje infrastrukture spreman i za taj čin – kompletiranja biračkih spiskova, te omogućavanja biračima u entitetu Republika Srpska da na sam dan izbora se prijavljuju za glasanje sa ličnim dokumentima.

U konačnici, ako bi Dodik realizirao izbore samo u Republici Srpskoj, to bi značilo da bi ovaj entitet dobio novu vlast, da bi u Federaciji ostala ona izabrana 2014. godine, a na državnom nivou sastav iz 2018. godine.

Kako nigdje u Izbornom zakonu BiH nije precizirano do kada se trebaju implementirati izborni rezultati, na sceni bismo imali “mostarizaciju BiH i FBiH”, te novu vlast u Republici Srpskoj čime bi Dodik još jednom demonstrirao i argumentima potvrdio svoju tezu da je jedino Republika Srpska samoodrživa i uređena.

Ono što Dodik radi javno na rušenju Bosne i Hercegovine, Čović mudro i lukavo odrađuje u tišini. I jedan i drugi blokiraju državu, Federaciju i kantone, s ciljem da se Bosna i Hercegovina prikaže nefunkcionalnom, i kako je vrijeme za novi preustroj “BiH cijela iz tri dijela”.