Je li vaša firma dužna isplatiti regres? Evo šta kaže zakon u BiH

I dok je regres nešto što je u Europskoj uniji pitanje prestiža pa svaka ozbiljna kompanija novcem za korištenje godišnjeg odmora želi pokazati radniku da joj je stalo do njega i na neki ga način nagraditi u skladu sa svojim financijskim mogućnostima, u BiH, kao i susjednoj Hrvatskoj, u isplatu ove vrste naknade uglavnom se sa sigurnošću mogu pouzdati proračunski korisnici i zaposlenici javnih poduzeća.

Šta kaže zakon

Za ostale radnike mogućnost dobivanja regresa ovisi o tome u kojoj su kompaniji zaposleni. Kada je riječ o FBiH, jasno je definirano da je regres namijenjen podmirivanju troškova odmora koji zaposleniku nastaju kao povećani troškovi u razdoblju korištenja godišnjeg odmora. Svaki zaposlenik stjecanjem uvjeta za korištenje godišnjeg stječe i uvjete za regres. No, Zakonom o radu, kao općem propisu radnog prava, ne propisuje se eksplicitno odredba kojom se regulira pravo na regres.

Općim kolektivnim ugovorom za teritorij FBiH regulira se da granski kolektivni ugovori mogu regulirati uvjete i visinu regresa pod uvjetom da poslodavac prethodnu poslovnu godinu nije završio s gubitkom. Ako granski kolektivni ugovor ne postoji, pravo regresa će se regulirati pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.

Iz navedenoga je vidljivo kako je isplata regresa, kada su u pitanju privatni poslodavci, uglavnom njihov slobodan izbor. Iako veliki broj njih nema praksu isplate naknade za korištenje godišnjeg odmora, ima i onih koji svoje radnike nagrađuju iznosom većim od onog neoporezivog. Nedavno je u medijima objavljeno kako će svi djelatnici Premier kladionice dobiti iznos od 1000 KM za godišnji odmor.

U skladu s pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak, regres je neoporeziv u visini do 50 posto od prosječne neto plaće isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca prije isplate. Za one koji su regres isplatili tokom ovog mjeseca neoporeziv bi bio iznos od 669 KM. Regres se, dakle, može isplatiti i u većem iznosu, s tim da se na iznos preko neoporezivog plaćaju porez i doprinosi kao za plaću, piše Večernji list BiH.

U nekim institucijama BiH taj iznos je i manji. Vijeće ministara BiH nedavno je usvojilo odluku o visini regresa za godišnji odmor zaposlenima u institucijama BiH za ovu godinu, bez povećanja u odnosu na prošlu, u skladu s čim visina regresa u institucijama BiH ostaje u iznosu od 450 KM.

Iznosi i stav Sindikata

I u Hrvatskoj zajamčenu povlasticu dobivanja regresa imaju samo zaposleni u javnom sektoru, dok je kod privatnika to uglavnom stvar dobre volje.

“Naknada za godišnji odmor ili regres nije zakonom zajamčeno pravo, nego pravo koje se ugovara ili, rjeđe, isplaćuje odlukom poslodavca. U državnom i javnom sektoru ugovoren je kolektivnim ugovorom u iznosu od 300 eura. Regres se može isplatiti u bilo kojem iznosu, no poslodavci obično nastoje da bude unutar neoporezivog iznosa prigodne nagrade koji je pravilnikom ove godine podignut na 700 eura, a u praksi se obično dijeli na regres i božićnicu”, dodaje Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno pravo i tržište rada SSSH.

Iz Sindikata poručuju da se i regres lakše ugovara u privatnim kompanijama u kojima se radnici organiziraju i imaju sindikalne povjerenike te jasno definiran kolektivni ugovor. Privatne kompanije koje daju regres isplaćuju mahom 300 eura po radniku, a novac im bude na računu s plaćom za juni.