Je li teško divljim konjima u Livanjskom kantonu osigurati zimi so, a ljeti vodu i jabuke kako ne bi ginuli na cestama, bili meta lovokradica

Gotovo da nema videa o ljepotama Bosne i Hercegovine, a da se u njima ne nalaze divlji konji koji su svojevrsna turistička atrakcija, a na čijoj zaštiti se gotovo i ne radi.

Svake godine u potrazi za soli zimi i vodom ljeti ovi konji stradaju na magistralnoj cesti Livno – Šujica – Kupres i te nesreće izgledaju stravično. Također su i meta lovokradica.

Lovokradice postavljaju željezne zamke konjima

Tim povodom delegatkinja u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Sanela Klarić uputila je inicijativu prema nekoliko institucija u cilju zaštite divljih konja. Odgovor je dobila od JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, ali ne i od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

– Zatražila sam da se osigura novac u Programu novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju za 2023. godinu za zdravstvenu zaštitu i ishranu divljih konja u Federaciji BiH. Odgovor Ministarstva nisam dobila. Ne treba za to milion KM, već 50-ak hiljada KM kako konji ne bi morali silaziti u dolinu u potrazi za soli zimi (ližu so sa ceste koja se sipa protiv poledice). I ljeti da im se osigura voda. Zar je to teško? – pita Klarić.

Kaže kako su iz Cesta FBiH odgovorili kako su već učinili svoj dio posla, postavili saobraćajne znakove.

– Traženo je da se postave kamere, da se više uozbilje vozači jer nesreće koje se događaju na magistralnoj cesti M15 su zaista strašne. S druge strane, na tom području ima mnogo lovokradica i oni stavljaju neke željezne zamke u koje se uhvate mladi konji, ali su oni dovoljno jaki da otrgnu lanac iz zemlje i onda tu zamku koja im se ureže u vrat kako rastu vuku sa sobom. Profesori sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu imaju snimke ozlijeđenih konja jer oni idu tamo da im skidaju te zamke sa vratova – priča nam Klarić i dodaje:

– Teško im je da ih uspavaju jer iz KS ne smiju prenositi puške za uspavljivanje, nego šetaju za njima da ih mogu ubosti, uspavati ih dok im to vade. Ima tu mnogo problema, a očito je da niko nije zainteresovan specijalno da se ti konji zaštite.

Podići svijest o divljim konjima, zaštititi područje

Ukazuje kako su postojale inicijative na lokalnom nivou, ali koje su ignorisane.

– Pokušavam doći do kolega sa Prirodno-matematičkog fakulteta, odsjek Geografija, da vidim koji je najbolji način zaštite tog područja, da se proglasi zaštićenim područjem. Potrebno je podići svijest o tim divljim konjima. To je jedna turistička atrakcija i na svakom videu o ljepotama Bosne i Hercegovine nalaze se i ti divlji konji, a ustvari se niko o njima ne brine. Njima ništa ne treba, samostalni su, ali samo silaze po tu so zimi na ulice jer im je so potrebna te za vrijeme suše da im se osigura voda da ne silaze u doline. Humano je da se na neki način takva vrsta životinja, koje su ponos naše zemlje, pokušaju zaštititi – govori nam Klarić.

Kaže kako su turisti koji dolaze u našu zemlji veoma zainteresovani da vide divlje konje.

– Imamo turističke organizacije koje pojašnjavaju turistima kako da se ponašaju u blizini konja. Ne možete sa dvije jabuke da ih nahranite jer će 100 njih doći po jabuku. Onda vas mogu malo gurnuti jer traže jabuku. Neprestano apeluju na turiste da ne izvlače hranu ako nemaju 100 kila jabuka… Zanimljiva je priča, ja sam bila tamo i obišla te konje prije nego sam poslala inicijativu. Razgovarala sam sa ljudima, uvijek tako radim da ne pošaljem neku inicijativu prije nego se lično uvjerim u stanje stvari, problem i važnost.

To su vrlo inteligentne životinje, nevjerovatne. Oni su se toliko izmiješali, ukrstili da će stvarno stvoriti bosanskog divljeg konja. Kada se nađete u njihovoj blizini, imate osjećaj kao da ste na Divljem zapadu. Ima sivih, šarenih, smeđih, crno-bijelih konja. Ministarstvo poljoprivrede je moglo uvrstiti hranjenje divljih konja u jedan od programa – ispričala je Klarić.

Faktor.ba