Je li konačno vrijeme da novac od akciza na duhan ide za liječenje teško oboljelih?

Jedna od najvećih obaveza koja je bila pred vlastima u Bosni i Hercegovini nije ispunjena. Radi se, naravno, o uspostavljanju funkcionalnog zdravstvenog sistema u kojem bi svaki građanin imao pravo na adekvatno liječenje, tretmane i sve ono što ide uz osnovna ljudska prava. Posljednjih mjeseci svjedoci smo brojnih protesta pacijenata u Federaciji BiH koji spadaju u kategoriju teško oboljelih samo iz razloga jer Vlada ne poštuju zakone i ne uplaćuje adekvatan iznos novca Fondu solidarnosti iz kojeg se liječe teško oboljeli.

Krajnje je vrijeme da se ovaj problem riješi, jer su liste čekanja svakim danom duže, a mnogi pacijenti zbog nedostatka novca lijek i ne dočekaju.

Umjesto namjenski, novac od akciza ide u budžet, a kasnije…

A novca za ovu svrhu bi moralo biti. Isto onako kako ga ima iz godine u godinu za razne skupocjene automobile političkih funkcionera, njihove reprezentacije i ostale besmislene privilegije koje uživaju iz budžeta kojeg pune građani.

Kako bi se entitetski fondovi solidarnosti efikasnije punili, prije nekoliko godina u Parlamentarnoj skupštini BiH pojavila se inicijativa za izmjenu Zakona o akcizama, kojom bi se 5 posto iznosa od prikupljenih akciza na duhan i duhanske prerađevine izdvajalo za liječenje teško oboljelih. No, te 2019. godine parlamentarce ova ideja nije zanimala, pa Prijedlog izmjene Zakona o akcizama nije prošao ni komisijsku fazu, odnosno nije nikad ni stigao na dnevni red sjednice.

Utrošak novca od akciza u Bosni i Hercegovini je problem koji niko do sada nije želio da riješi. Naime, Uprava za indirektno oporezivanje BiH prikuplja akcize na razne proizvode, a sav novac ide u budžet, bez jasne namjenske potrošnje. Iz istog budžeta se finansiraju političke stranke, isplaćuju se plate administraciji i slično.

Prirodno bi bilo da se novac od akciza troši namjenski, pa bi shodno tome novac od akciza na duhan trebao ići u zdravstvo, izgradnju bolnica, nabavku opreme, lijekova, liječenje teško oboljelih. Međutim, to u Bosni i Hercegovini nije slučaj.

A novca od akciza na duhan se toliko prikupilo posljednjih godina da nijedna majka ne bi imala potrebe prikupljati novac za svoje dijete, samo da je on trošen namjenski.  

Preko 10 milijardi KM skupljeno od 2010. godine

Od 2010. godine, od kada se prikupljaju akcize na duhan, do danas je prikupljeno preko 10 milijardi maraka po ovom osnovu. Podaci su ovo Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

“U deset mjeseci 2023. godine prihodi po osnovu akciza na duhan i duhanske prerađevine iznosili su 805,6 miliona KM, dok je u istom periodu 2022. godine prikupljeno 804,8 miliona KM. Osnovni razlog zašto prihodi od akciza na duhan i duhanske prerađevine nisu značajnije veći u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu je izmjena zakonske legislative, kojom u 2023. godini obaveza plaćanja akcize na duhan i duhanske prerađevine nije više odmah pri preuzimanju akciznih markica, već je taj rok pomjeren i sada se plaća prilikom uvoza ovih proizvoda u BiH zajedno sa plaćanjem ostalih uvoznih dažbina”, kazali su za Buku iz UIOBiH.

U toku cijele 2022. godine ukupni prihodi po osnovu akciza na duhan i duhanske prerađevine iznosili su 936,9 miliona KM, i bili su veći za 124,7 miliona KM u odnosu na prihode prikupljene po ovom osnovu u 2021. godini kada je UIO ukupno prikupila 812,2 miliona KM. Sličan iznos kao prošle, očekuje se i na kraju ove godine.

Kada se izračuna pet posto od godišnjih prihoda po navedenom osnovu, od 40 do 45 miliona KM godišnje bi se moglo izdvajati za liječenje teško oboljelih. Ukoliko bi političari bili barem malo razumni, pa donijeli odluku da se izdvaja 10 posto, u entitetske fondove solidarnosti bi mogli ići oko 90 miliona KM godišnje.

Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura”, kaže kako bi bilo prirodno da se izdvaja i mnogo više od 10 posto za liječenje teško oboljelih.

“Možda čak bi trebalo da ide sav novac od akciza na duhan za liječenje teško oboljelih, jer u nekim evropskim zemljama akcize na duhan i alkohol idu kompletne u zdravstvo i obrazovanje. Akcize su namjenska sredstva, međutim, kod nas se to ne troši namjenski. Isto kao što su akcize na gorivo trebale biti za izgradnju puteva. Jednostavno, nema se više ko boriti za to”, ističe za Buku Bago, te upozorava na broj oboljelih koji čekaju lijek.

“Ono što je zabrinjavajuće je da trenutno imamo 1.700 teško oboljelih naših sugrađana koji čekaju liječenje vani. Iz Fonda solidarnosti opet nisu uplatili novca koliko treba. Fond solidarnosti je dobio sada 10 miliona KM više, ali je trebao dobiti 200 miliona. Pitanje je koliko će od tih 1.700 teško oboljelih, za koje niko ne zna, i umrijeti čekajući novac za lijek. Nevjerovatno je da je naša realnost postala da niko nije osjetljiv na ovo”, jasan je Bago.

Fondovi nemaju dovoljno novca pa građani skupljaju SMS porukama

Zastupnica u Parlamentu BiH Aida Baručijasvjesna je bila u kakvom su stanju fondovi solidarnosti, pa je 2019. i predložila da 5 posto od akciza na duhan ide za liječenje teško oboljelih. Pitali smo je da li će isto predložiti i u ovom mandatu.

“Ja svakako nisam odustala od tog prijedloga za izmjenu i dopunu Zakona o akcizama i zaista se pokazalo da je taj novac prijeko potreban za liječenje teško oboljelih i da su fondovi solidarnosti u neku ruku prazni, kada govorimo o potrebama naših građana. Građani predaju zahtjeve uredno, ali fondovi ne mogu sve ispoštovati zbog nedostatka novca i onda su ljudi primorani da traže pomoć putem Pomozi.ba, putem raznih humanitarnih akcija koje se provode skupljanjem novca SMS porukama, a nerijetko i kutijama za dobrovoljne priloge. To je nešto što se mora riješiti institucionalno, i mislim da je pet posto od akciza neki minimum koji se mora izdvojiti za liječenje oboljelih”, govori za Buku Baručija.

Navodi kako je parlamentarnu većinu pustila da se u ovom periodu pozabavi obavezama na putu ka EU, te da čeka idealan trenutak za ponovno upućivanje ovog prijedloga.

“Uskoro ću to kolegama ponuditi, da ne budem sama potpisnica, nego da im ponudim svima u Parlamentu, ko god želi da potpiše, i da idemo s tim prijedlogom u proceduru. Novac bi se dijelio onako kako treba, za dva entiteta i Brčko distrikt i niko ne bi bio uskraćen. Ukoliko bi ove izmjene usvojili, svako ko preda zahtjev, mogao bi mu biti izdvojen novac iz fonda za liječenje, da li u Bosni i Hercegovini ili u inostranstvu. Trenutno se ne uspijeva skupiti dovoljna količina novca i ne uspijevamo spasiti svu djecu”, podvlači Baručija.

Branislav Borenović, zastupnik PDP-a u Parlamentu BiH, smatra kako je ideja za izdvajanje novca od akciza za liječenje teško oboljelih korisna.

“Tačno je da treba tragati za rješenjem koje će nam omogućiti da se akcize troše namjenski. Ako se tiču duvana, da idu direktno za liječenje ljudi, za rijetke bolesti, odnosno za zdravstveni sistem. Svjedoci smo da kod nas prikupljeni novac od akciza najmanje ide za ono za šta je namijenjen. Ovdje se radi o opštem prikupljanju u budžet i upitno je na koji način se ta sredstva troše. Treba razmisliti o ovome i omogućiti da barem jedan dio novca od akciza ide tamo gdje je i logično da ide”, kaže za Buku Borenović.

Dodaje kako treba iskoristiti svaki dan kako bi se što prije došlo do izmjene Zakona o akcizama koja bi omogućila pravedniju raspodjelu novca.

“Ovo su rješenja koja ne treba da imaju bilo kakav politički prizvuk i koja trebaju dobiti podršku svih stranaka. Toliko se barem može uraditi ako postoji dobra volja. Pogotovo u oblasti indirektnog oporezivanja se mogu napraviti konkretne stvari i ja očekujem da će u narednom periodu biti još dobrih prijedloga koji će proći parlamentarnu proceduru”, zaključuje Borenović.