Izvoz ribe iz BiH manji za oko tri miliona KM: Glavni uzrok klimatske promjene

Izvoz ribe i ribljih prerađevina iz Bosne i Hercegovine 2021. godine manji je za 2,3 miliona maraka u odnosu na 2020.

Prema podacima, Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH 2021. godine izvezeno je ribe u vrijednosti od 16,8 miliona, dok je godinu dana ranije iznos bio 19,2 miliona maraka. Najviše ribe BiH je izvozila u Srbiju i Crnu Goru.

Kao i većinu proizvoda BiH je 2021. godine na uvoz ribe potrošila 33,6 miliona maraka, odnosno 4,8 miliona maraka više nego 2020. godine. Najviše ribe i ribljih prerađevina BiH je uvozila iz Hrvatske, Srbije, Francuske i Njemačke, podaci su UIO BiH.

Irena Lovrić iz ribogojilišta Karaka u Neumu, kazala je za Faktor, da ribogojilišta u Bosni i Hercegovini imaju pregršt problema, ali ipak preživljavaju obzirom na pendemiju koronavirusa u svijetu.

• Prošle godine imali smo poskupljenja svega, od goriva do riblje hrane, na šta mi ne možemo utjecati, a to direktno utječe i na cijenu uzgoja ribe. Uz to su se zatvarali i restorani i ribogojilišta su na tržište plasirala mnogo manje ribe – ističe Lovrić.

Na uzgajanje ribe utječu i klimatske promjene, pojašnjava naša sagovornica i po njenom mišljenju klima se drastično promjenila u Neumu i more je sve hladnije.

• Nekada je temperatura mora počinjala rasti u trećem i četvrtom mjesecu, a sada se proteže zagrijavanje mora u peti i šesti mjesec. To je veliki problem uz sve druge u uzgoju ribe – smatra Lovrić.

Ribogojilišta Karaka ne izvozi ribu u inostranstvo već je plasira samo na domaće tržište.

• Ribu uglavnom plasiramo u Sarajevo, Tuzlu, Visoko, Žepče, Kiseljak, Lukavac, Konjic, skoro po cijeloj Bosni i Hercegovini. Nemamo problema sa prodajom, jer je poskupilo i meso, pa se ljudi češće opredjeljuju za kupovinu ribe iako je po kilogramu skoro ista cijena, ali je zdravija za ishranu. Riba na svjetskom tržištu značajno poskupljuje i to se vremenom prenosi i na tržište BiH. Najvažnije je da smo prošlu godinu poslovali pozitivno. Imamo velike troškove. Kada uložimo u mlađ moramo čekati od 18 do 20 mjeseci da uzgojimo ribu za tržište i tek onda počinje prodaja ribe, a kakvi će prinosi biti to niko ne može predvidjeti što zavisi od topline mora, kvaliteta mlađi, a i od bolesti – zaključuje Lovrić.

Vlasnik kompanije Butrex ribarstvo iz Trebinja, Veljko Buđen ističe da je nekada godišnje proizvodio 750 tona ribe, a 2021. godine samo 400 tona pastrmke.

• Imamo problem sa vodom u Trebinju, koje je bilo malo 2021. godine i izgubio sam oko 1,2 miliona komada ribe i zato sam proizveo svega 450 tona. To se desilo skoro svim proizvođačima ribe u Bosni i Hercegovini. Naglo se promjenila klima, a postrmka može preživjeti sa puno vode i uz to mora biti hladna. Pošto nema dovoljno padavina ni snijega ni kiše, čak su jezera vještačka u BiH napunjena do pola vodom, a možete zamisliti koliko je malo vode u uzgalaištima riba – ističe Buđen.

Uz malo vode i nagle klimatske promjene na uzgoj ribe utjecala je i pandemija koronavirusa.

• Korona je bila glavna smetnja za proizvodnju ribe, jer se nije mogla plasirati u inostranstvo. Najednom prekinuli smo izvoz na poznate adrese u inostranstvu, na koje smo prije toga 20 godina prodavali ribu. Spašava nas djelomično što je povećana potrošnja ribe u BiH, pogotovo ljeti u vrijeme turističke sezone. Ribu izvozimo u Srbiju i Crnu Goru – ističe Buđen.

Koliko se pomaže uzgajivačima ribe zavisi od entiteta do entiteta i njihovog raspoloženja, a o tome Buđen kaže:

• U entitetu RS uzgajivači moraju imati koncesiju na uzgoj ribe i to godišnje košta 2,2 posto na ukupan prihod, plus davanja za vodni doprinos 10 feninga po kilogramu ribe. To su veliki troškovi, a na nivou godine proizvođač ribe maksimalno može dobiti 50 hiljada maraka poticaja od Vlade RS. U Federaciji BiH proizvođači imaju 1,20 maraka poticaja po kilogramu proizvedene ribe, što je daleko povoljnije u odnosu na RS – zaključuje Buđen, piše Faktor.