Izetbegović, Dodik, Čović, Schmidt i drugi o nasljeđu Dejtona: Krhki mir u BiH i strah od agresije

Film “Nasljeđe Daytona: BiH – krhki mir” Pierrea-Oliviera Francoisa bit će prikazan u okviru AJB DOC Film Festivala. Bavi se ključnim pitanjima za našu zemlju – koje su opasnosti po opstanak BiH te da li je ruska opsada Ukrajine poljuljala i našu sigurnost.

Akteri ovog dokumentarca, među kojima su političari, aktivisti i “obični” građani, iznijeli su svoja viđenja sigurnosne situacije i komentarisali odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu. On je parafiran 21. novembra spomenute godine u Dejtonu.

Narator na početku navodi da su srpski nacionalisti 1992. pokrenuli agresiju na zemlju koja je tek proglasila nezavisnost i da je živote izgubilo oko 100.000 ljudi. Napominje da u BiH “vatra još uvijek gori”. Ovakvo mišljenje imaju brojni građani i stranci. Dejtonskim mirovnim sporazumom zaustavljeno je krvoproliće u državi, ali se još uvijek borimo da postignemo društveni i ekonomski razvoj.

“Nasljeđe Daytona: BiH – krhki mir” sadrži inserte snimane na neustavni Dan Republike Srpske, 9. januara 2022. godine.

Naglašeno je da Milorad Dodik uz pomoć propagandnih videa pokušava narušiti mir i prestrašiti Bošnjake. On smatra da je BiH lažna zemlja te se godinama zalaže za secesiju.

“Ja mislim da bi bolje bilo za narode u BiH da smo se razišli i da smo imali svoje posebne države. Hrvati bi se vjerovatno pripojili Hrvatskoj. Srbi bi imali zasebnu, već formiranu državu, koja se zove Republika Srpska. Tražili bi neko povezivanje sa Srbijom, a muslimani bi ostali u onome što su oni mogli da kontrolišu kao zasebna država pa bi se mogla zvati Bosna”, rekao je.

U dokumentarcu se pojavljuju i snimci genocida u Srebrenici te obilježavanje njegove godišnjice. Jedna žena stigla je iz Sandžaka iz Prijepolja na Marš mira. Ima porodicu u našoj zemlji i kazala je da zna svoju historiju. Ona, kao i mnogi naši stanovnici, smatra da invazija Rusije na Ukrajinu podsjeća na invaziju Republike Srpske na BiH.

“Postoje mnoge paralele s ratom u Ukrajini. Noćne more se vraćaju. To je ono što kažu stariji ljudi. Okrtutne priče su se ovdje dogodile i svi se nadaju da se rat neće ponovo vratiti. Bosna je još uvijek podijeljena. Ekonomski je veoma slaba, ali ljudi ovdje i dalje žele živjeti zajedno, u ovoj državi”, rekla je.

Za Bošnjake i ostale koji priznaju da se genocid u Srebrenici dogodio, 11. juli je jedan od najbolnijih dana u godini. Fotografije majki koje pronalaze tek poneku kost svojih najmlijih obilaze svijet. Unatoč svim dokazima, pojedini odbijaju prihvatiti činjenice.

Tabuti žrtava genocida u Srebrenici

Dragan Čović je naveo da misli da je država trebala biti federalna, odnosno da ima tri federalne jedinice.

“Ideja o dva entiteta s tri konstitutivna naroda sama po sebi je bila problematična”, dodao je.

Bakir Izetbegović je u dokumentarcu “Nasljeđe Daytona: BiH – krhki mir” ispričao da je u BiH zadnji domet pravoslavnog svijeta.

“On počinje od Moskve i završava u Banjoj Luci. Dalje, na Zapadu nema pravoslavaca. Slična stvar je s katoličkim svijetom. On kreće iz Evrope i završava tu negdje na Balkanu u BiH. Ista je stvar i s islamskim svijetom. Tu se dotiču svjetovi, ali gdje se te ploče dotiču, tu dolazi do nekih tektonskih poremećaja”, smatra.

Kada je riječ o Dejtonskom mirovnom sporazumu, rekao je da mu je otac Alija mnogo pričao o samoj atmosferi koja je vladala tokom pregovora. Naveo je da su bili zatvoreni u vojnoj bazi iz koje nisu izlazili i da je to bila taktika da ih se prisili da se i kao ljudi zbližavaju.

Ivo Komšić smatra da je BiH Dejtonskim mirovnim sporazumom učinjena nefunkcionalnom, neracionalnom i nedemokratskom državom.

“Dejtonskim mirovnim sporazumom nisu izjednačena prava svih građana naše zemlje. Ona je nefunkcionalna jer ima više nivoa vlasti nego što je potrebno. Mi imamo najveći broj ministara u svijetu. Ne postoji manja država, a da ima toliki broj ministara. Imamo jako veliku administraciju koja proši preko 60 procenata društvenog bruto proizvoda. Ovaj ovakav sistem je neracionalan”, rekao je.

Potpisivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma

Prvi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Carl Bildt je rekao:

“Bosanski Srbi nisu dobili svoju nezavisnu državu. Oni su integrisani u ujedinjenu Bosnu. Bošnjaci nisu dobili unitarnu državu kojom bi se moglo upravljati glasovima većine. To je bio njihov san zato što su oni bili u većini. Mislili su da su mogli imati mnogo veći utjecaj, ali su morali prihvatiti federalnu Bosnu.”

Izetbegović je podsjetio na to da mnogi kažu da je bolje pregovarati 10 godina nego 10 dana ratovati. Za njega je otprilike to Dejton.

“Ono je prekinulo krvoproliće i dalje razaranje multietničkog tkiva BiH. Dejton je prekinuo rat i razaranja, porast mrže i želje za osvetama. To je dobra strana Dejtona”, kazao je.

Christian Schmidt je, govoreći o Dejtonskom mirovnom sporazumu, naglasio da je on čovjek koji ima posljednju riječ.

“Međunarodna zajednica je imala osjećaj da će jednom kada ključne stvari budu postignute od strane mojih prethodnika, kao što su fundamentalni zakoni za izgradnju države, otprilike 2005., 2006. i 2007. godine, da neće biti ičega na čemu se mora raditi, da neće biti više ‘eksplozija’. Stvari su se činile sasvim uredu. Izgubili smo interes za Bosnu”, priznao je.

Policija Republike Srpske

Nakon što je Rusija započela s agresijom na Ukrajinu, povećala se zabrinutost stanovnika BiH. Jačanje separatista i pristalica politike Rusije i Kine je glavni razlog za strah.

“Ja sam 10. put pobijedio na izborima ovdje i onda vam dođe neki stranac i kaže da to nije dovoljno da imate legitimitet. Ako BiH ne može da funkcioniše bez stranih tutora 30 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a ne može, onda ne treba ni da postoji. Rusija nikada nije bila ona koja je ovdje nama nametala rješenja”, smatra.

Čović je jedan od političara koji smatra da se Dejton mora što prije mijenjati.

“Ne možemo mi s ovakvim Dejtonskim mirovnim sporazumom i uređenjem svih onih aneksa Dejtona, prije svega Aneksa 4, koji je Ustav, ići ka Evropskoj Uniji. Ja osobno sam zagovornik da OHR treba izmjestiti svoje djelovanje iz BiH. Mislim da je to trebalo uraditi u zadnjih pet ili šest godina. Mislim da OHR što prije treba zatvoriti svoja vrata ovdje”, kazao je.

Političari u Ukrajini su jasno rekli da ne žele bilo kakav mirovni sporazum koji liči na Dejton. Dokumentarac “Nasljeđe Daytona: BiH – krhki mir” je značajan zato što prikazuje presjek političkog stanje koje je naša svakodnevnica.

Izvršni producent je Srđan Šarenac, producent Christian Popp, a koproducenti su Rachel Adoul, Al Jazeera Balkans, Al Jazeera Documentary Channel. Direktori fotografije su Vanja Ban, Axel Schneppat, Eric Bergeron, Viktor Nordenskiold i Mathieu Pansard. Za montažu je bio zadužen Claude Clorennec, a za dizajn zvuka Tito de Pinho. “Nasljeđe Daytona: BiH – krhki mir” možete pogledati u nedjelju, 10. septembra u 19:30 u Cineplexxu Sarajevo. Kompletan program AJB DOC Film Festivala pogledajte na web stranici. Ulaznice po cijeni od pet KM možete nabaviti u Cineplexxu. Radno vrijeme box officea tokom vikenda je od 11 do 22 sata.

Klix.ba