Izborni zakon za svakoga: Sve što treba znati o trenutnoj fazi Izbornog zakona u BiH

Izborni zakon u Bosni i Hercegovini (BiH) i njegova izmjena teme su kojima mediji u našoj zemlji tako često pišu da su trendovi na pretraživaču Google (google trends) zabilježili veliki porast zanimanja za ove termine posljednjih pet godina. Potvrđuju to i njihovi grafikoni.

Zanimljivo je i da je interes u Federaciji BiH maksimalan, a upola manji u bh. entitetu RS, što se može objasniti činjenicom da se u kontekstu izmjena Izbornog zakona u BiH dominanto govori u većem bh. entitetu, iako je to državni zakon.

Šta znaju građani?

Međutim, pokušate li anketama utvrditi šta građani stvarno znaju o Izbornom zakonu u BiH, pa i njegovim izmjenama, suočit ćete se sa priličnom neinformiranošću. Jasno, nerazmjernom tako golemom interesu.

Građani će reći „da ne žele da ih stavljaju u torove“, jer „mi to nikad nismo bili“, kao i da smo uvijek bili Europljani. Reći će šta ne žele i da su protiv nametanja rješenja koja vode u daljnje etničke podjele… No, pred Opće izbore, a posebno u kontekstu najava izmjena i Izbornog zakona i Ustava FBiH, dobro je podsjetiti se na to šta su ključne značajke Izbornog zakona, barem u dijelu relevantnom za one nivoe vlasti na kojem će građani Bosne i Hercegovine glasati 2. oktobra.

Izborni zakon u BiH ispisan je na čak 86 stranica. Sadrži formalno 20 članaka, ali brojne tačke i stavove.

„Ovim se Zakonom uređuje izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te utvrđuju načela koja vrijede za izbore na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini”, navodi se u članu 1.1 tj. osnovnim odredbama Zakona.

 Predsjedništvo BiH

Kako se navodi u Zakonu, članove Predsjedništva BiH neposredno s teritorija FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata – biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u FBiH. Birač upisan u Centralni birački spisak za glasanje u FBiH može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Izabran je bošnjački i hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova između kandidata iz istog konstitutivnog naroda;

Člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske – jednog Srbina – biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova;

Mandat članova Predsjedništva BiH traje četiri godine;

Ako član Predsjedništva BiH iz bilo kojih razloga prestane obnašati svoju dužnost ili ako je trajno ili privremeno nesposoban za obnašanje dužnosti, zamjenjujući član Predsjedništva BiH preuzima dužnost člana Predsjedništva BiH u skladu sa Zakonom o popuni upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH tokom trajanja mandata (“Službeni glasnik BiH“, broj 21/00);

O postojanju trajne nesposobnosti za obnašanje dužnosti člana Predsjedništva BiH odlučuje Ustavni sud Bosne i Hercegovine; Ustavni sud Bosne i Hercegovine može odlučiti da je član Predsjedništva BiH privremeno nesposoban za obnašanje svoje dužnosti.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH ima 42 člana, od kojih 28 neposredno biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje na teritoriju FBiH, a 14 neposredno biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje na teritoriju bh. entiteta RS.

Mandat člana Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH traje četiri godine.

Od 28 članova koje neposredno biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje na teritoriju FBiH, 21 bira se iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a sedam su kompenzacijski mandati izabranih s teritorija FBiH.

Od 14 članova koje neposredno biraju birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje na teritoriju entiteta RS, devet se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, a pet su kompenzacijski mandati izabranih s teritorija RS-a kao cjeline.

Dvadeset jedan mandat iz pet višečlanih izbornih jedinica za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH s teritorija Federacije raspodjeljuje se na sljedeći način:

a) Izborna jedinica 1 sastoji se od Kantona 1 i Kantona 10 i bira 3 člana,
b) Izborna jedinica 2 sastoji se od Kantona 7 i Kantona 8 i bira 3 člana,
c) Izborna jedinica 3 sastoji se od Kantona 5 i Kantona 9 i bira 4 člana,
d) Izborna jedinica 4 sastoji se od Kantona 4 i Kantona 6 i bira š članova i
e) Izborna jedinica 5 sastoji se od Kantona 2 i Kantona 3 i Brčko Distrikta BiH i bira 5 članova

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ima 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz FBiH (pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz RS-a (pet Srba).

Bošnjačke odnosno hrvatske delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH iz FBiH bira bošnjački odnosno hrvatski klub izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH. Delegati iz bošnjačkoga i hrvatskoga naroda u Domu naroda FBiH biraju delegate iz svoga konstitutivnog naroda.

Delegati iz srpskoga naroda i iz reda ostalih u Domu naroda Parlamenta FBiH ne učestvuju u postupku izbora bošnjačkih odnosno hrvatskih izaslanika za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz FBiH.

Delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (pet Srba) iz RS-a bira Narodna skupština bh. entiteta RS. Zastupnici iz bošnjačkoga i hrvatskoga naroda i iz reda „Ostalih“ u Narodnoj skupštini RS-a učestvuju u postupku izbora izaslanika za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz RS-a.

Predsjednik i dopredsjednici Federacije BiH

Pri izboru predsjednika i potpredsjednika FBiH najmanje jedna trećina delegata iz klubova zastupnika konstitutivnih naroda Doma naroda Parlamenta FBiH predlaže kandidate za mjesta predsjednika i potpredsjednika FBiH.

Između kandidata za predsjednika i potpredsjednika formiraju se zajedničke kandidacijske liste za mjesta predsjednika i potpredsjednika FBiH.

Zastupnički dom Parlamenta FBiH glasa o jednoj ili više zajedničkih lista koje čine tri kandidata, uključujući po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda. Lista koja dobije većinu glasova u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH bit će izabrana ukoliko dobije većinu glasova u Domu naroda Parlamenta FBiH, uključujući i većinu glasova klubova izaslanika svakog konstitutivnog naroda.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH ima 98 zastupnika koje neposredno biraju birači koji su upisani u Centralni birački spisak za glasanje na teritoriju FBiH.

Mandat zastupnika u Zastupničkom domu FBiH traje četiri godine. Određeni broj zastupnika bira se iz višečlanih izbornih jedinica, prema formuli proporcionalne zastupljenosti. Kompenzacijski mandati dodjeljuju se s teritorija FBiH kao cjeline, u skladu s ovim Zakonom. Zastupnički dom Parlamenta FBiH utvrđuje broj mandata, granice višečlanih izbornih jedinica te broj kompenzacijskih mandata.

Najmanje četiri člana iz svakog konstitutivnog naroda bit će zastupljeno u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Zastupnički dom Parlamenta FBiH, slijedeći smjernice Zakona, utvrđuje broj mandata, granice višečlanih izbornih jedinica te broj kompenzacijskih mandata.

Od 98 mandata za Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, između 23% i 27% su kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljuju se u višečlanim izbornim jedinicama

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH

Kantonalna zakonodavna tijela biraju 58 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, 17 iz reda bošnjačkog, 17 iz reda srpskog, 17 iz reda hrvatskog naroda i sedam iz reda ostalih.

Predstavnici iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i reda ostalih u svakoj skupštini kantona biraju delegate iz svog konstitutivnog naroda u tom kantonu. Svaka stranka koja je zastupljena u odgovarajućim klubovima konstitutivnih naroda i Ostalih ili svaki član jednog od tih klubova ima pravo nominirati jednog ili više kandidata na listi za izbor delegata tog određenog kluba iz tog kantona.

Svaka lista može sadržavati više kandidata od broja delegata koji se biraju, pod uvjetom da zakonodavni organ kantona ima veći broj delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i ostalih, od broja delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i iz reda ostalih koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Inače, Rješenjem Ustavnog suda BiH objavljenom u Službenom glasniku BiH broj: 54/17 odredba člana 10.12 stav (2) Izbornog zakona BiH u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“, prestala je da važi od 29. jula 2017.godine.

Narodna skupština Republike Srpske

Narodna skupština RS-a sastoji se od 83 narodna poslanika, koje neposredno biraju birači registrirani u Centralni birački spisak da glasaju za entitet RS. Određeni broj poslanika bira se iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti definiranoj ovim Zakonom. Kompenzacijski mandati dodjeljuju se sa teritorije RS-a kao cjeline. Narodna skupština RS-a utvrđuje, na osnovu smjernica Zakona, broj mandata i granice višečlanih izbornih jedinica, te broj kompenzacijskih mandata.

Najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda bit će zastupljeno u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Vijeće naroda Republike Srpske

Sastav Vijeća naroda RS-a zasniva se na paritetu tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj predstavnika. Vijeće naroda Republike Srpske sastoji se od 28 delegata, osam iz reda bošnjačkog, osam iz reda srpskog, osam iz reda hrvatskog naroda i četiri iz reda ostalih. Članove Vijeća naroda RS-a bira odgovarajući klub poslanika u Narodnoj skupštini RS-a.

Predsjednik i potpredsjednici RS-a

Predsjednika i dva potpredsjednika RS-a, koji se neposredno biraju sa teritorije RS-a, biraju birači registrirani u Centralni birački spisak da glasaju u RS-u.
Bira se kandidat iz reda svakog konstitutivnog naroda koji dobije najveći broj glasova. Između ta tri kandidata, po jedan iz svakog konstitutivnog naroda, za predsjednika se bira kandidat koji dobije najveći broj glasova, a dva kandidata koji se po broju osvojenih glasova nalaze na drugom i trećem mjestu biraju se za potpredsjednike.

Kantonalne skupštine u FBiH

Mandati za kantonalne skupštine, općinska vijeća, odnosno skupštine općina i gradska vijeća, odnosno skupštine grada, dodjeljuju se po sistemu proporcionalne zastupljenosti u skladu s odredbama Izbornog zakona.

Broj članova kantonalne skupštine je sljedeći:

1) između 20 i 25 članova, za kantone sa brojem birača registriranih u Centralni birački spisak manjim od 75.000;
2) između 25 i 30 članova, za kantone sa brojem birača registriranih u Centralni birački spisak između 75.000 i 200.000;
3) između 30 i 35 članova, za kantone sa brojem birača registrovanih u Centralni birački spisak većim od 200.000.

Kompletan aktuelni Izborni zakon možete pronaći OVDJE.

Terminološko određenje u Izbornom zakonu

Politički subjekt – podrazumijeva političku stranku, nezavisnoga kandidata, koaliciju ili listu neovisnih kandidata, ovjerenu za učešće na izborima sukladno Izbornom zakonu;

Izborna jedinica podrazumijeva

a) osnovnu izbornu jedinicu koja podrazumijeva općina i gradova
b) kantonalnu izbornu jedinicu u kojoj se bira i konstituira ukupan broj zastupnika za određenu razinu vlasti i koje unutar sebe nemaju višečlane izborne jedinice
c) entitetsku izbornu jedinicu u kojoj se bira i konstituira entitetska razina vlasti, koje unutar sebe imaju višečlane izborne jedinice
d) entitetsku izbornu jedinicu u kojoj se bira državna razina vlasti

Izborni ciklus – podrazumijeva mandatno razdoblje koje se odnosi na određenu razinu vlasti.

Izborni prag – podrazumijeva određeni postotak osvojenih glasova (važećih glasačkih listića) koji mora osvojiti politički subjekt da bi stekao pravo sudjelovanja u raspodjeli mandata

Izborna kampanja – podrazumijeva radnje i postupke u razdoblju utvrđenom ovim Zakonom u kojem politički subjekt na zakonom utvrđeni način upoznaje birače i javnost sa svojim programom i kandidatima za predstojeće izbore.

Kompenzacijski mandati – podrazumijevaju mandate koji se raspodjeljuju na liste političkih stranaka ili koalicija prema broju dobivenih važećih glasova i služe da kompenziraju nedovoljnu proporcionalnost na entitetskoj razini, a koja nastaje zbrajanjem rezultata za pojedine višečlane izborne jedinice u entitetu.

Pripadnik nacionalne manjine – podrazumijeva državljanina Bosne i Hercegovine koji ne pripada nijednom od triju konstitutivnih naroda. Nacionalnu manjinu čine ljudi istoga ili sličnoga etničkoga podrijetla, iste ili slične tradicije, običaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti i bliske ili srodne povijesti i drugih obilježja…

U teoriji i praksi

Inače, prema teoriji, pisani „izborni zakon treba biti jasan i precizan u onoj mjeri u kojoj je to moguće“. Jer, u određenim slučajevima, kao što je podobnost kandidata ili raspodjela mandata, nejasnoća i nepreciznost mogu dovesti do kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima – što se već desilo upravo BiH u brojnim slučajevima presuđene diskriminacije.

Kako je naveo Sud za ljudska prava, ključne odredbe izbornoga zakona, kao što su one koje se odnose na kandidaturu i raspodjelu mandata „moraju biti definirane s dovoljnom preciznošću odredbama domaćeg zakona“ kako bi „garantirale i objektivnu odluku i spriječile bilo kakvu zloupotrebu ovlaštenja od strane odgovornoga [državnog] tijela“.

Ovaj medijski sadržaj podržan je kroz Tranisition Promotion, zvanični program Vlade Republike Češke.

Radiosarajevo