Izborna godina je iza nas: Koliko su stranke u BiH potrošile novca?

Postizborni finansijski izvještaji troškova izborne kampanje za lokalne izbore održane prošle godine pokazali su da su političke stranke potrošile 9.740.157, a nezavisni kandidati 75.834 marke. Kako je na jednoj od sjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine rečeno, od 116 političkih subjekata koji su učestvovali na izborima, 104 podnijela su postizborne finansijske izvještaje, kao i 157 od 189 nezavisnih kandidata.

Plakati pored puta

U strukturi troškova, političke stranke su najviše izdvajale za štampanje plakata, 33,85 posto, troškove oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima 25,89 posto, za internet-oglašavanje 5,87 posto, predizborne skupove 6,71 posto, troškove dostave predizbornog materijala biračima 12,18 posto, a na stavku ostalih troškova otišlo je 15,50 posto.

Najviše novca za plakate trošili su i nezavisni kandidati. Prema izvještaju, na plakate je potrošeno 18,84 posto, za troškove oglašavanja u štampanim i elektronskim medijima 13,35 posto, internet-oglašavanje 12,23 posto, predizborne skupove 15,80 posto, dok su troškovi slanja predizbornog materijala iznosili 23,84, a ostali troškovi 15,94 posto.

– Iz izborne u izbornu godinu svjedočimo istim nepravilnostima, a to je da stranke podnose izvještaje koji ne odražavaju stvarno stanje na terenu. Transparency International već nekoliko godina unazad pokušava da izvrši monitoring, dakle, kako to zaista izgleda, i prema našim saznanjima, stranke su potrošile najmanje 11 miliona samo na četiri segmenta kampanje koji se tiču oglašavanja. Bez mnogih troškova u koje nije moguće ući, osim ako ih stranke ne prijavljuju. Ovdje je riječ o minimalnom, odnosno najmanjem iznosu, on je zasigurno daleko veći. Stranke prijavljuju veoma malo CIK-u iz razloga što za većinu novca ne mogu da dokažu porijeklo, jer se većinom radi o nekim crnim fondovima, odnosno novcu koji je tu došao od donatora koji ne smiju da doniraju, pogotovo oni koji dobijaju poslove javnih nabavki, koji moraju dio da vrate strankama koje su na vlasti i slično. I u tom smislu je očekivati od službe za reviziju Centralne izborne komisije da utvrdi sve nepravilnosti, a koja zaista revnosno radi svoj posao, ističe Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Prema postizbornim finansijskim izvještajima, utvrđeno je da su 12 političkih stranaka i dva nezavisna kandidata prekoračili dozvoljeni limit. Najveće prekoračenje napravila je Ujedinjena Srpska potrošivši 94.951 KM više od dozvoljenog. Slijedi je PDP koji je prekoračio iznos za 82.008 KM, te Pokret za modernu i aktivnu Krajinu koji je potrošio 59.324 marke više od dozvoljenog. Politički subjekt Za nove generacije potrošio je 51.945 maraka više, a Republička stranka Srpske 47.840 KM, te Demokratska stranka BiH 30.244 KM. Među strankama koje su prekoračile limit je i SPS, koji je potrošio 23.627 maraka više.

Jedno od rješenja smanjenja troškova za praznik demokratije Ožegović vidi u spajanju opštih i lokalnih izbora, ali upozorava na druge opasnosti.

– Jedno od rješenja sigurno jeste spajanje izbora. Međutim, tu se javljaju neke druge opasnosti koje nisu finansijske prirode. To su kontrola izbornog procesa, poklanjanje biračke volje strankama koje imaju kandidate na svim nivoima vlasti, jer mnogi birači ne znaju da mogu glasati različito. Jedno prepoznatljivo kandidatsko lice obično namiče glasove za cijele liste tako da, osim, dakle, finansijske, druge opasnosti vrebaju iza tog potencijalnog rješenja, ističe Ožegović.

Standard i poštenje

Predsjednik Strateškog odbora Koalicije Pod lupom Vehid Šehić ističe da, ako bismo gledali finansijsku stranu, spajanje izbora bi nam odgovaralo.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

– Međutim, moramo voditi računa kako je i evropski izborni standard da se nikada zajedno ne održavaju opšti i lokalni izbori. S druge strane, moramo voditi računa da bi, kad bismo spajali lokalne i opšte izbore, to još više otežalo biračima, jer bi imali sigurno nekad i sedam glasačkih listića. To bi usporavalo čitav proces. Ono čemu mi treba da težimo, bez obzira na to koliko izbori koštaju, jeste da oni budu slobodni i pošteni, podvlači Šehić.

Oslobođenje