Izbori u BiH: “Glasam za 50 maraka”

U 15 dana od početka izborne kampanje u Bosni i Hercegovini kupovina i prodaja glasova za lokalne izbore koji se održavaju 2. oktobra svakodnevna je tema. Dok birači putem oglasa traže ko će platiti njihov glas, kandidati otvoreno nude poznanicima novac za podršku na izborima. Nevladine organizacije upozoravaju da je trgovina glasovima krivično djelo, a akteri već znaju da od prijava nema ništa.

Već nekoliko dana na jednom od najpopularnijih sajtova za kupovinu i prodaju u zemlji Olx.ba korisnici su na prodaju nudili glasove za naredne izbore. Cijena je najčešće iznosila 50 maraka (25 eura).

Nakon što se o tome počelo govoriti u javnosti mnogi su svoje oglase izbrisali. Jedan od prodavača svog glasa pristao je za RSE govoriti o motivima (identitet sagovornika poznat redakciji).

“Političari ionako ne vode računa o narodu tako da – ako prodamo glas – barem smo nešto ušićarili. Glas je jedno 50 maraka, neki traže i više. Neki mi se javlj’o i dav’o je 100 maraka pod uslovom da slikam glasački listić i pošaljem na broj telefona, ali sad je to sve stalo, valjda kako je izašlo u javnost”, kaže naš sagovornik.

Drugi naš sagovornik, koji je takođe želio ostati anoniman, navodi kako je imao otvorenu ponudu od jednog kandidata da za novac njemu da svoj glas.

“Lično sam doživio da me kandidat SDS-a iz Istočnog Sarajeva (Srpska demokratska stranka) pita da glasam za njih za 50 maraka. Ja sam rek’o da se ne prodajem tako, da se ne mogu ni kupiti, ali to je žalosno šta se dešava. Takođe, znam da se u ruralnim sredinama ljudi prodaju za vreću brašna, deset litara ulja ili deset kila šećera, to sam gledao svojim očima”, riječi su našeg drugog sagovornika.

Vehid Šehić iz koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” kaže kako je trgovina glasovima slika bh. društva koje je u dubokoj krizi morala već odavno.

“Koristeći težak socijalni položaj građana Bosne i Hercegovine je nešto najnemoralnije što rade političke stranke. Dijeleći sitan novac ili neke pakete u stvari pokazuju koliko cijene građane ove države jer ih podcjenjuju. To je pokazatelj u kakvom moralnom glibu mi živimo. Apelujem na građane da čuvaju svoje dostojanstvo jer daleko više vrijede i da ne dozvole da ih političari ponižavaju”, ističe Šehić.

“Glasanje mrtvih”

Inače, posmatrači koalicije “Pod lupom” od momenta raspisivanja izbora zabilježili su brojne nepravilnosti kada je izborni proces u pitanju. Navode kako se posljednjih dana susreću i sa trgovinom mjestima u biračkim odborima koje biraju stranke i na taj način sebi obezbjeđuju uticaj na biralištima.

S druge strane Demir Mahmutčehajić iz Inicijative za Stolac navodi da je već godinama jedan od najvećih problema “glasanje mrtvih” na izborima, te ukazuje na to da je ova organizacija već sastavila spisak od oko 100 umrlih koji nisu izbrisani sa biračkog spiska.

“Pored toga posebna je priča zloupotreba glasova dijaspore. Sada imamo situaciju da je HDZ u Stocu (Hrvatska demokratska zajednica BiH) prijavio za glasanje putem pošte više od 150 ljudi bez njihovog znanja i pristanka. Zato pozivamo sve građane da upute zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH za provjeru da li ih je neko prijavio, ko ih je prijavio i da traže da se takav glasački listić ne prihvata”, apeluje Mahmutčehajić.

Kupovina glasova i manipulacija izbornim procesom zakonski su zabranjeni, a zatvorske kazne su i do pet godina.

Zbog sumnji u kupovinu glasova na proteklim opštim izborima u tužilaštvima bilo je više prijava protiv Narodne stranke Radom za boljitak. Izrečene su i dvije novčane kazne.

No, druge stranke iako svjedočenja građana o tome govore, nisu do sada uhvaćene u ovoj raboti. Ljudi ne prijavljuju nepravilnosti jer unaprijed znaju da neće biti rezultata, kaže Vehid Šehić iz koalicije “Pod lupom”.

“Građani nemaju povjerenja u institucije ove države jer institucije ne štite državu ni građane koji čine državu, nego štite svoje političke mentore. Sjetite se samo kako su do sada u BiH prolazili zviždači. Kad vi nemate instituciju koja vas treba da zaštiti onda nećete ni prijavljivati korupciju”, zaključuje Šehić.

Radio Slobodna Evropa