Izazovi BiH na putu ka EU: BiH je sama sebi izazov sa 13 vlada

Bosna i Hercegovina je sama po sebi izazov sa 13 vlada i ovolikim brojem stanovnika, konstatirao je Nermin Nikšić, premijer Vlade Federacije BiH, gostujući na uvodnoj sesiji XXII  Međunarodnog Reviconovog simpozija Challenge Neum 2023. 

“Najveći izazov i za entitetske i za državnu vlast naše zemlje jeste ispunjenje uvjeta na putu ka Evropskoj uniji”, dodao je Nikšić.

Govoreći o izazovima za Federaciju BiH na putu u EU premijer Federacije BiH je podsjetio da je BiH dobila kandidatski status, te da su svi svjesni da ga nismo zaradili nego nam je poklonjen.

“U jednom trenutku prilikom razgovora rekao sam da ako budemo čekali da ispunimo 14 prioriteta onda je bolje da su nam poklonili da budemo članica”, kazao je on.

“Mi smo u prethodnom mandatu 2014. godine usvojili Zakon o suzbijanju korupcije, koje insistira formiranje posebnih odjela. U Vrhovnom sudu zakon je stupio na snagu 2015. godine i danas je mrtvo slovo na papiru, to je ključ da se stvore odnosno alati koji su napravljeni da se primjenjuju u praksi. Osim tih izazova Zakon o fiskalnoj reformi, njihvoj primjeni i poseban izazov demografske politike nešto što je pred nama ključni prioritet. 500.000 ljudi napustilo je BiH u proteklih više od 8,9 godina na listi UN-a smo po ovoj listi prvi. Ko god misli da dođe investirati u BiH jer se nada jeftinoj radnoj snazi nek ne dolaze. Mi moramo stvarati pretpostavke da radnici mogu živjeti od svog rada“, kazao je Nikšić.

SMANJENJE DOPRINOSA PRIORITET

Osvrnuo se i na različita gledanja na budući posao euroatlantskih integracija. Dok iz Republike Srpske smatraju da se treba paralelno posvetiti svim prioritetima (14) iz dokumenta Evropske komisije, Federacija zagovara da se fokusiramo na tri ključna zakona, onaj o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, izmjeni Zakona o javnim nabavkama i Zakonu o sukobu interesa. Tim prije što su u razgovorima s međunarodnim predstavnicima naše vlasti dobile uvjerenja da je to dobar put koji bi mogao već u septembru nagovijestiti vrijeme za otvaranje pregovora sa EU.

“Ne trebaju nam investitori koji traže jeftinu radnu snagu, jer je mi više nemamo“, kaže Nikšić i ističe da je 500.000 ljudi napustilo BiH u zadnjih osam godina.

“Mi smo 2014. godine usvojili federalni zakon o suzbijanju korupcije, ali su posebni odjeli kao i čitav zakon ostali mrtvo slovo na papiru”, kazao je premijer, ne krijući zabrinutost zbog procjene ekonomskog rasta za ovu godinu od jedva dva posto. “Budžeti jesu popunjeni, najviše zahvaljujući inflaciji, ali privreda pada.”

Napominje da su stvari prilično alarmantne i da će Vlada posvetiti fiskalnim zakonima koji su prioritet.

“Smanjenje doprinosa, izmjene zakona o porezu na dohodak, minimalna plaća i sve ono što će privrednicima pomoći u stvaranju boljeg poslovnog ambijenta, ali i bolji standard radnicima, kazao je federalni premijer, koji zakone očekuje s početkom naredne godine”, naglasio je.

Moderator uvodne sesije bio je ekspert za poreznu politiku Milan Dmitrović iz konsultantske kuće Revicon Sarajevo, na kojoj su pored premijera govorili profesor Dragan Mikerević, članica Europske savjetodavne skupine za financijsko izvještavanje (EFRAG) Nikolina Markota Vukić, te profesor i ekonomski savjetnik premijera FBiH Goran Miraščić.

Ekonomista Dragan Mikerević govorio je o očekivanim efektima na privredu FBiH u Programu ekonomskih reformi FBiH i poručio da ne umijemo iskoristiti šanse iz Brisela. Ne krije pesimizam kada je članstvo zemlje u EU u pitanju.

“Postavljeno nam je pitanje izazova i finansijska snaga entiteta i države. Moram kazati da se pod finansijskom snagom preduzeća podrazumijeva trajna spososbnost plaćanja, zadovoljavanje svih interesnih grupe u preduzeću. Mislim da ne umijemo da iskoristimo šanse iz Brisela. Svaki dan bi morali da pravimo iskorak u pravcu EU. Mi se borimo i sa inflacijom koja je najveća u regiji. Kod nas je bila 14 posto prošle godine, prosjek EU je dosta manji. Mi imamo jako veliku bolju što ne umijemo i ne trudimo se da stvorimo institucije. A probleme moramo rješavati. Bili bi sretni da politika definiše dejstvo na uže stvarti, razumije i da je to proces. To nam daje nadu da ćemo iskorak napraviti ako ne iskoristimo dvije nove varijable digitalne transformacije i zelene tranzicije, mislim da će to biti udes šanse”, kazao je Dragan Mikerević.

ODRŽIVO POSLOVANJE

Panelistica Nikolina Markota Vuković kaže da priča o održivosti nije nova priča. Naglašava da je važno razdoblje pred svima nama te da je Evropa ozbiljna po pitanju transparentnosti, održivosti, energetske nezavisnosti.

Ona je, dodaje, prije je bila dobrovoljna te da već postoje kompanije koje o održivosti izvještavaju skoro 20 godina. 

“Nije postojala standardizacija kompanije su unutar izvještavanja godišnjeg mogle staviti p oglavlje nefinansijskog izvještaja. Međutim, EU je rekla da će svake tri godine pooštravati kriterije po pitanju transparentnosti. Ove godine imamo direktivu o korporativnom izvještavanju i održivosti. Evropa je stavila još jednu stvar da je izvještaj o održivosti treba biti dio godišnjeg izvještaja”, tvrdi Markota Vuković.

Druga promjena je da su ti podaci standardizirani kao što imamo i revizorske standarde za održivosti, a treća stvar da će ti podaci morati biti verificirani od strane treće osobe i zadnja da će sve morati biti digitalizirano.

“Kada krenete na taj put, vidjet ćete sve prednosti i šta sve imate. Ali ključ je krenuti na vrijeme jer će cijena kapitala postati sve skuplja, stručnjaci za pomoć će postati skuplji i zato nemojte čekati zadnji čas“, poručila je Nikolina.

Međunarodni simpozij Challenge predstavlja važan događaj za poslovnu zajednicu u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog događaja je jačanje, unapređivanje i aktivna promocija profesionalizacije u područjima računovodstva, revizije, finansijskog sektora i realnog sektora, te usklađivanje zakonodavstva s zahtjevima Evropske unije. Bosna i Hercegovina također se nalazi na tom putu, stoga su izazovi za Federaciju Bosne i Hercegovine još veći.​

akta.ba