Iz Ramskog jezera izranjaju ostaci potopljene džamije kao nijemi svjedoci jednog vremena

Iz Ramskog jezera izranjaju ostaci potopljene džamije kao nijemi svjedoci jednog vremena

Uslijed povlačenja nivoa Ramskog jezera nakon sušnog ljeta i povećane proizvodnje električne energije iz dubina modrih voda akumulacijskog jezera izranjaju ostaci potopljenog sela i stare džamije koji svjedoče jednom vremenu.

Zbog hidroloških prilika i povećane proizvodnje električne energije svakih nekoliko godina dolazi do povlačenja nivoa Ramskog jezera uslijed čega izranjanja ostaci porodičnih kuća, vjerskih objekata i potopljenih sela.

Ovih dana vidljivi su sela Kopčići i put koji je kako pišu lokalni mediji s obzirom na sve i nakon 53 godine u vrlo dobrom stanju, a iz daljine dominira pogled na ostatke stare džamije koja svjedoči vremenu prije potopa tog kraja.

Prema historijskim podacima 1967. godine počelo je iseljavanje stanovništva oko današnjeg Ramskog jezera, a 1968. akumulacija je već potopila kuće, njive, voćnjake, vjerske objekte, mezarja i groblja da bi nastalo umjetno jezero i Hidro-elektrana Rama impozantne snage od 160 MW i s jednom od najvećih brana u Evropi.

Zbog “tvornice struje” u Općini Prozor-Rama potopljeno je 15,5 kilometara četvornih zemljišta, raseljeno 283 porodica s ukupno 1.744 člana, a nestalo je i 1.147 raznih objekata ispod modrih voda akumulacijskog jezera.

Ovaj svojevrsni civilizacijski napredak, planiran još iz doba Austro-Ugarske monarhije početkom 20. stoljeća, ramski Hrvati i Bošnjaci skupo su platili, jer iako su novčano obeštećeni, sudbinu su morali potražiti drugdje, zauvijek se opraštajući od nepovratno izgubljene djedovine.

Prema popisu iz Arhiva o iseljenju iz bazena HE Rama, najveći broj stanovnika Općine Prozor –Rama, sa područja akumulacijskog jezera odselio je u Slavoniju. Iz sela Proslap, Kovačeva Polja, Šćita, Kopćića, Drina, Varvara, Luga, Ramljaci su iselili u Vinkovce, Bjelovar, Zelinu, Sesvete, Slavonsku Požegu, Zagreb, Bugojno, Sarajevo, Vareš, Široki Brijeg, Vukovar, Travnik, Jablanicu do Austrije, Njemačke…

Hidroelektrana Rama je s proizvodnjom struje počela 27. novembra 1968. godine, kad je u probni rad pušten Agregat br. 1 Rama, a 8. decembra i Agregat br. 2, potvrđujući da su planovi Austro-Ugarske Monarhije pokazali svoje vizionarstvo, jer je nevjerojatna količina vode Ramskog jezera garantirala proizvodnju struje ne samo HE Jablanica, nego i svim hidroelektranama na Neretvi.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE