Istraživanje pokazalo koje zemlje u EU daju punu platu radnicima na bolovanju

Na vrhuncu pandemije koronavirusa njemački ljekari su bili ovlašteni da pacijentima odobravaju bolovanje putem telefona. Radnici se sada ipak moraju vratiti “staromodnijem” modelu i posjetiti doktora kako bi mogli otići na bolovanje.

Smatra se kako će se na ovaj način izbjeći potencijalne zloupotrebe korištenja bolovanja.

U Evropskoj uniji Njemačka se nalazi na prvom mjestu prema ostvarivanju zdravstvenih beneficija stanovništva te 11 posto BDP-a otpada na bolovanje i zdravstvenu zaštitu. Slijede je Francuska i Nizozemska (obje po 10,2 posto), prema statističkom uredu EU – Eurostat.

Zemlje koje najmanje izdvajaju za bolesti i zdravstvene beneficije su Estonija (4,9 posto), Litvanija (5 posto), Poljska, Mađarska i Irska (svih 5,5 posto).

Prema podacima za 2020. godinu, Njemačka je također zemlja koja najviše troši na naknade za bolovanje. Zemlja izdvaja 2,3 posto svog BDP-a za podršku bolesnim zaposlenima. Slijede je Holandija (2,1 posto), Švedska (1,7 posto), Španija (1,5 posto) i Luksemburg (1,4 posto).

Na kraju 2022. godine, zemlje s najvećim udjelom zaposlenih osoba koje odsustvuju s posla bile su Francuska (14,9 posto), Finska (14,8 posto), Švedska (14,7 posto), Danska (13,6 posto), Estonija (13,2 posto) i Nizozemska (12,4 posto).

Zemlje u kojima ljudi najmanje izostaju sa posla su Rumunija (2,5 posto), Bugarska (2,9 posto), Grčka (4,9 posto), Poljska (5,8 posto) i Srbija (5,9 posto).

Vrijedi napomenuti da je prosječna stopa odsustva s posla u EU značajno viša za žene (12,1 posto) nego za muškarce (7,8 posto). Postoji mnogo pravila i uslova koji se odnose na ispunjavanje uslova za plaćeno odsustvo.

Na primjer, u nekim zemljama, to je samo opcija za one koji su dali dovoljno doprinosa svojim organima socijalnog osiguranja u referentnom periodu koji je prethodio nesposobnosti za rad.

Neke zemlje također imaju uslovne izuzetke koji dozvoljavaju povećanje iznosa koji se daje kao pomoć, na primjer, ako osoba ima zaraznu infekciju poput tuberkuloze ili HIV-a.

Kompanije u Luksemburgu su dužne da radnicima na bolovanju isplaćuju punu platu za oko tri mjeseca – tačnije 77 dana ili do kraja kalendarskog mjeseca tokom kojeg nastupa 77. dan nesposobnosti za rad.

Visina naknade u Estoniji iznosi 70 posto referentne plate iz fonda javnog zdravstvenog osiguranja od drugog dana bolovanja. Referentna plata se utvrđuje na osnovu prosječne plate u posljednjih šest mjeseci i na osnovu uplaćenih socijalnih poreza tokom prethodne kalendarske godine. Naknada traje do 182 uzastopna kalendarska dana plaćenog bolovanja, maksimalno 240 dana godišnje.

U Finskoj radnici mogu zatražiti naknadu za bolovanje devet radnih dana nakon početka njihove bolesti. Poslodavac uglavnom isplaćuje plate zaposlenima tokom ovog perioda čekanja, a mnogi također isplaćuju punu platu tokom prvih mjesec dana ili dva. Visina naknade u Švedskoj iznosi oko 80 posto plate, ali može biti i veća ako postoji kolektivni ugovor.

U zavisnosti od vrste bolesti i profesionalnog statusa naknade u Francuskoj se mogu razlikovati. Ali dnevnica je obično 50 posto referentne plate radnika. Ako zdravstveno stanje radnika to opravdava, bolovanje može trajati do tri godine.

U Portugalu je zanimljiva situacija te što je bolovanje duže, to je bolje plaćeno. Dok su bolovanja kraća od mjesec dana pokrivena sa 55 posto prosječne zarade radnika, ta stopa se penje i do 70 posto za bolest koja traje duže od tri mjeseca, a 75 posto za bolovanje duže od godinu dana.

Drugim riječima, Francuska i Portugal su veoma velikodušne kada je u pitanju dužina plaćenog odsustva, a ne iznos koji se pokriva za svaki dan bolovanja.

Njemačka nije među najizdašnijim kada je u pitanju plaćeno bolovanje, već je prosječna u odnosu na druge zemlje EU. Radnik koji provede do šest sedmica na bolovanju ostvari pravo na punu platu.

U Latviji se prvi dan bolovanja ne isplaćuje, ali poslodavac mora platiti bolovanje od drugog do 10. dana u iznosu od najmanje 75 posto prosječne dnevne zarade radnika.

Od 11. dana bolovanja Agencija za socijalno osiguranje dodjeljuje naknade za bolovanje u iznosu od 80 posto prosječne zarade.

Klix.ba