Ispod Vareša nema čega nema: Zlata, srebra, olova, cinka…

Kompanija Eastern Mining do sada je u istraživanje ruda u Varešu, koja traju od 2017. godine, investirala više od 30 miliona maraka. Pored detaljnih istraživanja na terenu, fokus im je na ishodovanju dozvola koje su uslov za dalji progres.
Otvaranje rudnika koji bi, prema urađenim studijama, zapošljavao između 350 i 380 ljudi u fazi proizvodnje, planiran je krajem 2022. godine. Tada bi u Varešu trebala početi eksploatacija srebra, olova, cinka, barita, a možda i zlata i bakra.

Silne dozvole

– Veliki dio energije trošimo na ishodovanje tih dozvola na kantonalnom i federalnom nivou, naravno, uz saglasnost lokalnih vlasti za sve što radimo. Trenutno smo u procesu ishodovanja urbanističke dozvole za dio projekta Veovača. Nadamo se da ćemo je dobiti svaki dan. Paralelno s tim smo u procesu ishodovanja okolinske dozvole za projekat “Rupice”. Imali smo javnu raspravu u avgustu, očekujemo finalizaciju studije i dozvolu od federalnog Ministarstva za okoliš. Nakon toga idemo u proces ishodovanja urbanističke dozvole i dozvole za eksploataciju, izjavio je za Oslobođenje Adnan Teletović, izvršni direktor kompanije Eastern Mining, koja je nosilac koncesije za istraživanje i eksploataciju u Varešu, a u vlasništvu je britanske firme Adriatic Metals.

Dodaje da je dobijanje dozvola “najveći prioritet, najveći izazov, a vjerovatno i najveći rizik ako gledamo na čitav projekat zbog vremenskih rokova”.

– Nedavno smo objavili rezultate preliminarne studije izvodivosti. Oni su dosta dobri. Mogu se pogledati na našoj web stranici. Očekujemo da bi kompletna studija trebala biti gotova polovinom sljedeće godine nakon čega bi se krenulo u izgradnju postrojenja za podzemni rudnik na Rupicama. Plan koji imamo je i otvaranje rudnika krajem 2022. godine. Preduslov za to su, opet napominjem, dozvole u što kraćem periodu, istakao je Teletović.

Kompanija Adriatic Metals, u čijem vlasništvu je Easter Mining, listirana je na Australijskoj (ASX) i Londonskoj (LSE) berzi vrijednosnih papira. Projekat je privukao ugledne strane investitore u BiH. Otvaranje rudnika, koji bi imao značaj na svjetskom tržištu, bilo bi veoma važno za BiH, naročito za općinu Vareš. To bi donijelo nove mogućnosti zapošljavanja, direktnog i indirektnog, ekonomski razvoj i korist za širu zajednicu.

– Koristimo najbolje svjetske stručnjake u različitim oblastima kako bismo napravili najbolji projekat. Činjenica da smo listirani na Australijskoj i Londonskoj berzi je dobra za Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju za investicije. Kroz ovaj projekat želimo pokazati da je ovo interesantna lokacija i da se može raditi ovdje. Smatram da će ovo što mi radimo privući u svijetu dosta pažnje na BiH, pogotovo na Vareš, rekao je Teletović.

Zlatna groznica

Najavljivanjem zlatne groznice u Varešu, veli, nekako se novinarski počela skretati pažnja na istraživanja.

– Razumijem medije s te strane i takva najavljivanja, ali ovo ležište koje imamo u Varešu je unikatno. Stručnjaci koji su vršili istraživanja nisu nikad u životu vidjeli nešto ovako kompleksno. To je prvenstveno ležište cinka, olova i barita s interesantnim količinama srebra. Ako pogledate količine srebra koje su tu, pogotovo s promjenama na tržištu koje su se desile u posljednjem periodu, možemo više pričati o srebru, nego o zlatu. Ali, svakako zlata ima u određenim količinama. Ima i bakra. Tako da je ono polimetalično ležište, vrlo kompleksno, što nam dodatno stvara izazove, pogotovo po pitanju prerade, naglasio je Teletović.

Oslobođenje