Iseljenici iz BiH samo za stanovanje troše blizu 1000 eura, dok oni u državi bolje prolaze

Veliki broj iseljenika iz BiH suočava se s veoma visokim cijenama najma stambenih jedinica, kao i komunalnih usluga

Niže prosječne cijene komunalnih usluga i režija, odnosno usluga koje građani plaćaju svakog mjeseca, dostupnost privatnih stambenih nekretnina, kao i veliki broj privatnih parcela u ruralnim sredinama koje nose mogućnost uzgoja za vlastite potrebe neki su od ključnih razloga zbog kojih veliki broj građana Bosne i Hercegovine odlučuje, uprkos kriznim vremenima, ostati te pružiti priliku životu i radu u domovini.

Najam stanova

Trend odlaska, koji je primjetan nekoliko posljednjih godina, jednim dijelom kao posljedica ekonomsko-političke situacije, ali i sveopće letargije i ozračja, zbog čega se i oni sa solidnim primanjima i sigurnim poslovima odlučuju potražiti sreću na Zapadu, pokazao je zapravo kako stvari u suštini nisu crno-bijele te da u zemljama zapadne Evrope nije zagarantovana zarada “preko noći”.

Dapače, veliki broj iseljenika iz BiH suočava se s veoma visokim cijenama najma stambenih jedinica, koje su, uzgred rečeno, često i neadekvatne za smještaj cijelih porodica, a nova energetska kriza dodatno će osiromašiti kućne proračune bh. iseljeništva. Kada se tomu doda i činjenica da užurbani stil života, kao i sve veći troškovi, traži od građana da često rade i po dva posla, dolazi se do zaključka kako ne teku svima med i mlijeko. Poređenjem cijena troškova stanovanja vidljivo je kako je zapravo isplativije boraviti u Bosni i Hercegovini. Cijene hrane i goriva su, doduše, više, međutim, područje u kojemu BiH bolje stoji od većine evropskih država su cijene komunalnih usluga, kao i stanovanja općenito.

Najveći broj građana BiH ima svoje privatne nekretnine, bilo da je riječ o stanovima ili pak porodičnim kućama, a novim porodicama iz godine u godinu otvaraju se sve bolje prilike za dobiti nove stambene nekretnine, često uz poticaje općinskih i gradskih vlasti. Uvidom u podatke na stranici immowelt.de, koja prikuplja i objavljuje podatke o cijenama najma stanova, kao i cijenama prodaje, vidljivo je kako se, primjera radi, najjeftiniji dvosobni stan u Münchenu od 58 kvadrata s dvije sobe iznajmljuje za 527 eura mjesečno, dok se stan od 50 četvornih metara, ali s balkonom, nudi za 838 eura mjesečno.

Za smještaj prosječne porodice u prosjeku je potrebno izdvojiti i više od 600 eura. U BiH, primjera radi, cijene najma dvosobnih stanova variraju od 200 do 550-600 maraka, ovisno o lokaciji, no, uz opasku kako veliki broj porodica u državi već ima riješeno stambeno pitanje.

Kupnja nekretnine

Kupnja nekretnine na Zapadu još je neisplativiji proces. Kako se navodi u istraživanju Deloitte Property Index 2022., provedenom u 23 zemlje i 68 gradova, Austrija je s rastom od 7,3% na drugom mjestu s prosjekom od 4782 eura po m².

Cijene iznad 4000 eura po m² zabilježene su i u Francuskoj (4639 eura po m²) i Njemačkoj (4600 eura po m²). S druge pak strane, među zemljama s najjeftinijim stanovima nalazi se BiH, gdje se prosječna cijena kreće oko 974 eura po metru kvadratnom. Svjetska baza za statističke podatke Numbeo nedavno je pak objavila dopunjene izvještaje vezana uz troškove života u zemljama svijeta, a koji se tiču prosječnih cijena komunalnih i drugih usluga koje građani plaćaju svaki mjesec.

Prema statistici Numbea, Njemačka predstavlja uvjerljivo najskuplju državu kada je riječ o prosječnoj cijeni osnovnih usluga, pa će tako građani te zemlje platiti oko 225 eura za račune koji svaki mjesec dolaze na adrese građana. S druge strane, kada je riječ o BiH, građani bi u prosjeku za osnovne usluge u stanu veličine 85 m² trebali izdvojiti 124 eura. Jedan od primjera je cijena električne energije.

U 2020. godini u Njemačkoj cijene su se kretale oko 0,60 KM po kWh, dok je u BiH, prema podacima iz jula ove godine, cijena više tarife 0,20 KM po kWh, odnosno niže tarife 0,10 KM po kWh. Istovremeno, trendovi koji sve više dobivaju na pažnji u vremenima poremećenih lanaca opskrbe odnose se na proizvodnju hrane za vlastite potrebe, a tu građani BiH imaju prilike koje se ne nude onima u inostranstvu, poglavito veliki broj porodičnih parcela i tradicionalno jaku vezu selo-grad.

Vecernji.ba