Inzko se prisjetio kako je i zašto nametnuo zabranu negiranja genocida

Bivši visoki predstavnik Valentin Inzko je prilikom odlaska odlučio iskoristiti Bonske ovlasti i zabraniti negiranje genocida u Srebrenici, a sve kako bi građanima Bosne i Hercegovine ostavio zdravije i tolerantnije društvo. Godinu nakon toga, pitali smo ga da se osvrne na svoju odluku.

Zakon koji je nametnuo Inzko jeste napravio određenu razliku u prethodnoj godini samim tim što su negatori u velikoj mjeri “utihnuli”, no Tužilaštvo BiH se nije pokazalo pretjerano efikasnim u procesuiranju onih koji su nastavili sa negiranjem.

Inzko u razgovoru za Klix.ba ponavlja svoje riječi od prije godinu kada je donosio zakon, a prilikom čega je rekao da cilj njegovog zakona nije kazna.

“Prije godinu dana sam rekao da nema loših naroda, samo pojedinaca te da nije kazna važna, nego katarza. Neki su poricali i holokaust”, rekao je Inzko.

Zatim se osvrnuo na dan kada je potpisao donošenje zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida.

“U ovo vrijeme sjećamo se četvrte godišnjice odlaska pokojne Hatidže Mehmedović. Prošle godine sam otputovao u pet rano u Potočare kod preko 8.000 ubijenih momaka i muškarca, ali otišao sam i na dan njezine smrti, na groblje pokojne Hatidže. Poslije toga sam potpisao zakon. Zakon, koji odgovara evropskim i svjetskim standardima i etici”, naveo je Inzko.

Emotivno je obrazložio šta za njega znači Hatidža Mehmedović i kako ga je njena priča dirnula i osvjestila.

“Odgovaralo je to (donošenje zakona) i mojoj savjesti i mom dubokom ubjeđenju. Hatidžu sam posebno cijenio jer je bila duboko ubijeđena da Srebrenica treba da bude mjesto sjećanja i planetarno mjesto oprosta. Oprosta za sve, koji se kaju. To je bilo za ovu izuzetnu ženu, koja je izgubila preko 30 rođaka, među njima oca, muža, dva brata i dva sina od posebne važnosti. Za nju, bez oprosta nema budućnosti”, rekao je Inzko.