Interesantna statistika iz Austrije: Svaka 86. osoba koja radi u Beču ima bh. državljanstvo

Oko 30 posto od 887.954 zaposlenih u Beču nisu državljani Austrije, a to je i grupa s najdinamičnijim rastom na bečkom tržištu rada

Kraj protekle godine obilježila je i informacija da je Austrija objavila listu deficitarnih zanimanja, te da to predstavlja priliku i za bh. radnike. Kakvo je stanje sa tržištem rada i zapošljavanjem, provjereno je sa Gradom Bečom.

Kako su kazali, potražnja za radnom snagom u Beču je jako visoka bez obzira na to da li je riječ o domaćoj ili stranoj radnoj snazi.

– Uprkos poteškoćama na tržištu rada uzrokovanim pandemijom koronavirusa, Beč trenutno pokazuje rekordnu zaposlenost. Tako je u novembru 2021. bilo 887.954 zaposlenih, što je više nego ikada ranije, oko 25.000 više nego u novembru 2020. Oko 30 posto ili 268.257 od 887.954 zaposlenih u Beču nisu državljani Austrije. Ovo je ujedno i grupa s najdinamičnijim rastom na bečkom tržištu rada, porasla je od marta do novembra 2021. za 8-13 posto u odnosu na prethodnu godinu, kazali su u Gradu Beču.

Dodali su i da je u 2021. godini prvi put na bečkom tržištu rada premašena granica od 10.000 zaposlenih s bosanskohercegovačkim državljanstvom.

– Prema podacima iz novembra 2021. godine, u Beču je zaposleno 10.315 osoba s bh. državljanstvom. To znači da svaka 86. osoba koja radi u Beču ima ovo državljanstvo, kažu nadležni iz Grada Beča.

Istakli su i da postoji niz zanimanja u kojima vlada velika potražnja za radnicima.

– Obično su to poslovi u području zdravstva, njege i digitalizacije. No, u osnovi postoji sve veća potražnja za motivisanim zaposlenicima u svim sferama. Dobro poznavanje njemačkog jezika često je preduslov za mnoge poslove u Beču, naglasili su nadležni.

Kako kažu, Grad Beč i njegova preduzeća su i sami veliki poslodavci s poslovima u rasponu od snabdijevanja energijom, transporta i tehničkih zanimanja do administrativnih djelatnosti u kulturnim ustanovama.

Bečka poslovna agencija (Vienna Business Agency) implementira inicijative za djecu i mlade kako bi probudili interes za područja u kojima postoji potencijal na tržištu rada. S Vienna Employee Promotion Fundom, ili skraćeno waff, Grad Beč nudi instituciju posvećenu kvalifikacijama ljudi koji žive u Beču. Waff u svojoj ponudi sadrži specifične programe poput poslova za osposobljavanje za struke socijalne skrbi i njege u Beču.

– Kao sigurna i stabilna poslovna lokacija, Beč je odavno visoko pozicioniran na listi stranih kompanija i kvalificiranih radnika. O tome jasno govori i sve veća potražnja za stručnim savjetovanjem za međunarodne stručnjake i rukovodioce (tzv. Expate ili iseljenike) u Beču. Prošle godine, do kraja oktobra 2021, stručnjaci iz Bečke poslovne agencije održali su 1.500 besplatnih razgovora na različitim jezicima u Expat centru – što je povećanje od 25 posto u odnosu na prethodnu godinu. Savjetovani su iseljenici iz 73 zemlje diljem svijeta. Pored Expat centra, od oktobra 2021. godine postoji i Ured za imigraciju visoko kvalifikovanog kadra (Business Immigration Office-BIO).

Inače, Expat centar Bečke poslovne agencije osnovan je 2010. godine s ciljem stvaranja kontaktne tačke za međunarodne stručnjake i rukovodioce koja bi im pružila najbolju moguću podršku pri promjeni posla i preseljenju u Beč.

Iz Biroa za zapošljavanje Grada Beča su kazali da bečke kompanije nemaju potrebu za “stranim radnicima”, već za radnicima općenito.

– Postoje industrije koje ne mogu zadovoljiti svoje potrebe za radnom snagom samo pomoću domaćih radnika. Potreba je trenutno posebno izražena u području njege, ali, naravno, i u građevinarstvu i ugostiteljstvu. Uz dobro obrazovanje u jednoj od ovih industrija, građanima Evropske unije nije teško pronaći posao. Državljani trećih zemalja naravno trebaju boravišnu i radnu dozvolu, istakli su iz Biroa i dodali da je u Beču jedna od najkorisnijih organizacija u tom pogledu savjetodavni centar za migrante www.migrant.at.

Kad je riječ o školovanju za stručna zanimanja, odnosno kako zainteresovati djecu za ova zanimanja, iz Bečke direkcije za obrazovanje su kazali da se stručno usmjeravanje i savjetovanje godinama promiče u svim školama.

– U razredima srednjeg obrazovanja prema austrijskom sistemu uvedena je već 1998. neobavezna vježba “profesionalna orijentacija”. Prelaskom na “novu srednju školu” u školskoj godini 2015/16. u saveznoj pokrajini Beč je uveden obavezni čas “profesionalne orijentacije”, a 2017. u svakoj školi nižeg srednjeg stepena obrazovanja postavljena je funkcija koordinatora za profesionalnu orijentaciju. Uz sadržajne razgovore o temi profesionalne orijentacije, fokus je i na organizaciji i provedbi informativnih događanja za školarce i roditelje te provedbi praktičnih radnih dana (probni radni dan) u kompanijama. Cilj ovih praktičnih vježbi je upoznavanje učenika s različitim zanimanjima i uvjetima rada, istakli su iz Bečke direkcije za obrazovanje samo neke od aktivnosti.

PROVJERA TALENATA

Od školske godine 2021/22. omogućeno je i da sve škole primjenjuju alat za profesionalnu orijentaciju u sedmom razredu u kojem se utvrđuju sposobnosti i sklonosti učenika. “Provjera talenata” nudi se u 8. razredu već dugi niz godina, a od školske 2022/23. kreće novi eksperiment s fokusom na MINT predmete, Matematika, Informatika, Prirodoslovne i Tehničke nauke, koji bi također trebao razbiti rodno zasnovan izbor zanimanja. Cilj svih ovih aktivnosti je približiti učenicima širok spektar zanimanja te promovisati alternativna i manje popularna zanimanja, piše Oslobođenje.