Institucije vlasti u BiH mogu podržati dobrovoljno zdravstveno osiguranje dajući poreske olakšice

U Bosni i Hercegovini izostaje institucionalna podrška kako bi zaživjelo dobrovoljno zdravstveno osiguranje, koje često nazivaju investicijom života.

Institucionalni okvir odnosno odnos zakondavca prema toj vrsti osiguranja, kao i prema odgovarajućim vrstama osiguranja kao što su dobrovoljno penziono i životno osiguranje, kako navode u Udruženju društava za osiguranje u Federaciji BiH (UDOFBiH), od suštinske je važnosti za njihov dalji razvoj.

– Zakonodavac odnosno institucije vlasti mogu podržati zaključivanje polica zdravstvenog i ostalih nabrojanih vrsta osiguranja na najjednostavniji mogući način, dajući poreske olakšice kao što su to uradile neke susjedne države. Kod nas nažalost nema poreskih olakšica na uplate premija dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, uplate premija koje poslodavci uplaćuju radnicima su oporezive, a ni isplate osiguranih suma nisu definisane kao neoporezive – izjavio je za Fenu generalni sekretar UDOFBiH Ermin Čengić.

S druge strane, prema njegovim riječima, u Hrvatskoj i Srbiji premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje uplaćuje fizičko lice nisu oporezive, isplate osiguranih suma iz dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje potiču od uplaćenih premija na koje je plaćen porez na dohodak su neoporezive te premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac plaća za svoje radnike su neoporezive do propisanih iznosa, i to u Hrvatskoj oko 700 KM godišnje, a u Srbiji oko 100 KM mjesečno tj. 1.200 KM godišnje.

UDOFBiH je prije godinu dana na skupu o temi „Obaveznost osiguranja od nezgode na radu i i porezni tretman usluga osiguranja“ predstavilo svoje inicijative za izmjene zakona u oba entiteta i Distriktu Brčko, sa ciljem veće zaštite građana kroz poreska rasterećenja na dobrovoljnom penzionom, zdravstvenom i životnom osiguranju.

– Uputili smo konkretne prijedloge izmjena na nadležna ministarstva u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, te se iskreno nadamo da će ih nove vlasti uzeti u razmatranje jer bi prihvatanjem tih prijedloga snažno pozitivno uticali i na poboljšanje zdravstvene zaštite najšireg sloja stanovništva, te na razvoj tržišta osiguranja, ali i rasterećenje budžeta na svim nivoima – istakao je Čengić.

Kada je riječ o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, kako je pojasnio, osiguranici koriste pogodnosti i benefite koje donosi polica dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, a odnose se na mogućnost izbora ljekara i zdravstvene ustanove, pristupa brzoj i kvalitetnoj zdravstvenoj pomoći koja se pruža kroz mrežu privatnih poliklinika u BiH, te preglede bez uputnica i liste čekanja. Ovaj vid osiguranja svakako omogućava jedan novi kvalitet zdravstvene zaštite, gdje građani mogu pored obaveznog osiguranja dobiti i neke usluge koje im nisu toliko pristupačne ili nisu pristupačne u momentu kada su im neophodne.

Dobrovoljno zdravstveno osiguranje te putničko zdravstveno osiguranje su osnovne vrste privatnog zdravstvenog osiguranja u BiH. Danas nekoliko osiguravajućih kuća u Federaciji BiH nudi dobrovoljno zdravstevno osiguranje kroz saradnju sa privatnim zdravstvenim ustanovima te kroz oblik korištenja određenih paketa gdje je proporcionalno vezan obim usluga za visinu premije osiguranja.

U tom smislu, danas su kod nas poslodavci obavezni da plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje fondovima zdravstvenog osiguranja, a imaju i mogućnost plaćanja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja kao vid dodatne zdravstvene zaštite kod pojedinih osiguravajućih kuća.

– Svakako da bi podsticaji za razvoj dobrovoljnih vidova zdravstvenog osiguranja u konačnici doveli i do sveobuhvatnijeg pristupa u zdravstvenoj zaštiti te veće mogućnosti za preventivno djelovanje kroz sistematske preglede, a time bi se automatski rasterećavao i budžet fondova zdravstvenog osiguranja te koristio za one grupe stanovništva koji zahtijevaju veći nivo obavezne zdravstvene zaštite – naveo je Čengić.

Prema podacima UDOFBiH, ukupna premija zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH zaključno sa 31. oktobrom ove godine dostigla je iznos od 10.715.900 KM što predstavlja porast od gotovo 40 posto u odnosu na isti period 2021. godine. Tada je premija bila na nivou 7,6 miliona KM.

U ukupnoj premiji neživotnih osiguranja za deset mjeseci ove godine ova vrsta učestvuje sa 2,7 posto, a u ukupnoj premiji svih vrsta osiguranja sa nešto malo više od dva posto.

– Očigledno je da je ova vrsta osiguranja imala velike fluktuacije zbog pandemije gdje je u 2019. premija na kraju godine bila nešto malo manja nego što je sada nakon deset mjeseci, da bi se gotovo prepolovila u 2020. godini, a onda opet porasla u prošloj godini i sada vidimo opet jedan veoma značajan rast koji je u procentualnom smislu najveći od svih vrsta osiguranja, ako naravno isključimo neke nominalno zanemarive vrste osiguranja sa ukupnom premijom od par stotina hiljada maraka – rekao je Čengić za Fenu.