Inspektor Murga: Dileri droge u Sarajevu dnevno zarade 150.000 KM

Za trenutnu sigurnosnu situaciju, osim policije, krivi su tužilaštva i sudovi. Svaka država na svijetu brani se zakonima. Posebno krivičnim zakonima kojima su propisane kazne za određena krivična djela. Da se pošalje poruka: “Za to što si uradio morat ćeš biti zatvoren toliko i toliko godina”. Nažalost, strategija našeg pravosuđa stimulativna je za kriminal. Rekao je to u intervjuu za Fokus penzionisani sarajevski inspektor Džemal Murga.

“To i budala zna. Odmah se traži nagodba i onda se izriče stimulativna kazna. Fino kriminalcu, fino advokatu, fino tužiocu i sudiji. Štrihirat će da su odradili krivično djelo, a nema poruke: ‘Gospodo, za ovo što radite morate odgovarati’”, kaže inspektor Džemal Murga.

Razgovarala: Sanela Karaica

Dugi niz godina Murga je bio član multidisciplinarnog tima Vlade KS, pri Ministarstvu zdravstva, koje se bavilo problemom narkomanije. Mnogo ranije pjesmu mu je posvetilo Zabranjeno pušenje i vjerovatno malo ko nije čuo za pjasmu “Murga drot” i neobične metode inspektora Murge. Ovom prilikom za Fokus je govorio o zakonima, policiji, dilerima, narkomanima i narkofilima, greškama roditelja, sistema…

Prvih deset puta drogiraju da im bude lijepo, a poslije, do kraja života, da im ne bude loše

Zašto mladi počnu koristiti drogu?

Murga: Prvi razlog je radoznalost koja je prirodna u pubertetu. Osim toga, ima hiljadu stvari zbog kojih krenu u to. Problemi u kući, smrt u porodici, škola ne ide, ljubav razočarala… Neke sitnice iz kojih traže izlaz, ali ga, nažalost, traže na pogrešnom mjestu, nesvjesni u kakav se pakao uvlače. Moramo biti iskreni pa reći da u početku to rade i iz zadovoljstva. Međutim, veoma važno je naglasiti da se prvih deset puta drogiraju da im bude lijepo, a poslije, do kraja života, da im ne bude loše.

Bio sam član stručnog savjeta Vlade KS mnogo godina, kod različitih premijera. Imali smo programe edukacije roditelja, nastavnika. Međutim, uočio sam nešto zanimljivo. Recimo, ovdje škola na Vratniku. Puna je sala. Samo majke, nijedan otac. Očeve kao nešto to ne interesuje. To mi je bilo čudno.

Ranije ste izjavili da je droga ušla u škole, a to su nam potvrdili i pojedini roditelji. Šta bi škole trebale uraditi?

Murga: U jednu školu upali smo na čas prakse, a oni tamo puše travu. Nastavnik sjedi za stolom. U drugima sam najviše materijalnih dokaza našao u kanti za smeće. Džointe. Puše u WC-u. Ne znam kako nastavnici ne osjete miris, onaj kao zapaljeno sijeno. Uglavnom, škola treba pametno da postupa prema djeci za koju se utvrdi da koriste droge.

Šta ako sumnjate da se dijete drogira, a ono bude negativno?

Ne treba ih javno osuđivati i kažnjavati niti praviti od njih crne vrane. Treba najdiskretnije skrenuti pažnju roditeljima i sa stručnjacima u zdravstvenim ustanovama obraditi slučaj. Ne treba to raditi socijalni radnik ili pedagog iz škole. Oni nisu stručni da to rješavaju. Ne, napravit će samo od njega narkomana i svi će na odmoru upirati prstom u njega.

Ima li škola pravo testirati učenike?

Murga: Rahmetli Mustafa Mujezinović, kada je bio kantonalni premijer, zvao je mene i neke psihijatre da razgovaramo o tome. Izdvojio je 600.000 maraka da testira sve učenike osnovnih i srednjih škola na prisustvo droge, screaning urina. Objasnio sam im da niko nema pravo djecu testirati bez saglasnosti roditelja. Znači, isti je odgovor i na Vaše pitanje.

S druge strane, i roditelji pitaju mogu li testirati svoje dijete. Možete. U apoteci kupite test za screaning urina. Ali trebate biti svjesni da je i to testiranje mač s dvije oštrice. Šta ako sumnjate da se dijete drogira, a ono bude negativno? Kakvi odnosi postaju među roditeljima i djetetom nakon toga?

Pa kako onda bez testa prepoznati da dijete koristi drogu?

Murga: Po okicama se to vidi. Kod trave (marihuana) raširene zjenice, a kada se konzumira heroin utačkane, kao na ulju. Onda ponašanje. Da li napuštaju školu, s kim se druže, skrivaju li društvo, da li se kriju u kući kada razgovaraju na mobitel, da li spavaju do podne, šta rade uvečer… Hiljadu neprirodnih ponašanja može da probudi sumnju u korištenje droga. Narkomanija je psihijatrijska disciplina, ali bude tu još nečega. Da li je to malo šizofrenije, psihopatije… Ja nisam ljekar i ne bih da se upuštam u priču o tome, mada sam slušao 40 godina o tome i s najjačim psihijatrima sam sarađivao.

Teško je sačuvati hladnu glavu nakon takvih saznanja. Imate li savjet za roditelje kako reagovati?

Murga: Roditelji su bijesni kada doznaju da se dijete drogira. Imaju osjećaj krivice i razne druge osjećaje. Ne znaju šta da rade, pitaju se gdje su pogriješili. Reaguju nekontrolisano, nepotrebno. Onda svašta izgovore, opsuju. Pogrešno. Treba polako razgovarati i zatražiti pomoć i podršku struke. Odvesti dijete u instituciju. Ima u Jagomiru Centar za bolesti ovisnosti. Može se doći a da se ne kaže ni ime. Potpuna diskrecija. Tamo će testirati dijete da se vidi koje droge koristi, razgovarat će s njim. Međutim, treba biti oprezan. Ima i onih koji kada znaju da će ih testirati pripreme tuđi urin i podmetnu umjesto svog pa ispadnu negativni. Tako da treba i o tome voditi računa i prekontrolisati.

Šta se može preventivno uraditi?

Murga: Samo razgovor s djecom. Treba barem sedmično sjesti, zajedno ručati i razgovarati. Pitati ih imaju li problema. Ako se već desi problem s drogom, onda reći – „Dobro, probao si iz znatiželje, ali znaš li gdje te to vodi“. Često pitam narkomane kako zamišljaju svoj život od danas do groba. Ne zna niko da kaže. Šta će raditi, hoće li se ženiti, imati porodice… Niko ne zna. Po 40 im godina, a idalje žive s roditeljima. Roditelji izdržavaju stare kenjce.

Roditelji kupuju ljubav parama, dileri to nanjuše

A znate šta su najveće greške roditelja? Kupuju ljubav parama. Guraju djecu s tim parama u sunovrat u većini slučajeva. „Evo tebi, sine, stoja“. A dileri to brzo nanjuše. Jedan naš uvaženi sugrađanin, biznismen, kupuje sinu auto od petsto hiljada. Sin razbije, pa mu kupi drugi i sve tako. Taj momak je bio pritvoren nekoliko sati u jednoj sobici u policiji i sutra se raji hvalio kako je “ležao u muriji”. To su njihovi idoli. Halo! To mi je užasno, to mi je otvorilo oči. To njih interesuje. Ćele, kriminalci.

Kako narkomanija utječe na porodice? Pretpostavljam da ste se svega nagledali tokom dugogodišnje službe.

Murga: Desilo mi se više puta da sretnem nekog narkomana, da mi priča da se „skinuo“. A onda nakon dan ili dva odem na uviđaj. Overdozirao se. Pričao mi je čovjek da je rasprodao sve u kući zbog djeteta narkomana. Uz to mu je došao sin i prijetio da će ga ubosti u oko iglom zaraženom hepatitisom ako mu ne nabavi novac. Finansirati narkomana ne može ni MMF. Samo porodice znaju kroz kakav pakao prolaze.

Komšija mi je umro u stanu kod jednog predratnog narkomana. Overdozirao na hodniku. A trebam javiti njegovoj majci. Kako? Stao pred vrata i razmišljam. U ratu sam dva, tri puta išao javiti nekome za smrt i to je najgori PTSP u životu. Kad izađe žena i kaže znam što si ti došao. „Najsretniji moj dan u životu do sada bio je dan kad sam ga rodila. Danas mi je ovo najsretniji dan“, kaže. Zamislite šta je narkomanija i do čega dovede ljude kada jedan roditelj tako počne razmišljati. Ne daj Bože nikome.

Koliko se narkomana zaista uspije „skinuti“?

Murga: Literatura kaže svega četiri posto narkomana pobijedi ovisnost. Mnogo je veći procenat izliječenih od karcinoma nego od droge. Gadno je to skidanje. Zato je ključna edukacija i prevencija. Trebamo naučiti djecu kako da kažu „ne“ kad im neko ponudi: “Hajde, mišu jedan, povuci da vidiš što je super”. Imaš problem, ok. E, nećeš ga riješti drogom. Možeš odgoditi razmišljanje o njemu dva, tri sata, a šta onda. Ova tema je beskonačna, možemo o njoj pričati mjesec dana.

Ministarstvo zdravlja najveći diler

Imam nekoliko momaka koji su se zaista „skinuli“ uz vjeru, pobijedili ovisnost. Vjera je divna stvar, ali treba dostići taj nivo. I ja jednog provjeravao. Ujutro na minusu ide na rani sabah na Čekalušu. Sam on u džamiji. Proučavao sam i vjerske knjige da vidim šta kažu da je droga. U Kur’anu nigdje direktno ne piše o drogi ništa. Međutim, imaju fetve ili hadisi koji kažu da je zabranjeno sve što opija ili muti razum. Islamski učenjak Ibn Tejmijje napisao je, između ostalog, da onom koji pomisli da droga nije haram neće se klanjati dženaza niti će se ukopati u muslimanskom groblju. Međutim, u nas u BiH narkomani dobiju najbolja mjesta na groblju.

Ima jedan vic. Voz zgazio narkomana i njegov preživjeli prijatelj drži oproštajni govor na sahrani i kaže: „Imao si sve u životu – od igle do lokomotive“.

Pomaže li metadonska terapija?

Murga: To je posebna priča. Kod nas je najveći diler Ministarstvo zdravstva KS odnosno Zavod za bolesti ovisnosti. Kako? Pošto 500 narkomana dolazi svaki dan na besplatnu supstituciju, na metadon i subutex, zavisno šta dobija. Ovi na metadonu dobiju za sedam dana u bočici od coca-cole supstancu. I po priči narkomana, 30 posto toga se proda. Metadon je kvalitetnija droga od heroina, mada se teže skinuti. Prvo, dobija ga džaba, ne mora ukrasti, ne mora obiti auto, ne mora posuditi od majke ili tetke, dilera… Elem, taj metadon ide na ulicu, prodaje se. To je krivično djelo kao i heroin da prodaje jer je na listi opojnih droga. Dakle, opijat.

Metadonski program je predviđen da krene s recimo 90 miligrama, pa da se nakon recimo desetak dana smanji na 80, pa sve polako do pet miligrama. Nažalost, ne radi se tako i nijedan narkoman ne smanjuje. Oni idu da se drogiraju, a ne da se liječe. Neki po deset godina uzimaju najveću dozu, neće da se potrude, dok neki uzimaju manje, a višak koji dobiju prodaju. Ovi predratni stari narkomani žive od toga.

Inspektor Murga: Nisam nikada stigmatizirao narkomane

Murga: To treba spustiti na ambulante porodične medicine i pred medicinskom sestrom da se to popije. Ja znam da je teško poslužiti 500 pacijenata, ipak moramo imati u vidu da je još teže koga sve drogiramo, bolan ne bio, na ulici. Jer njih je otprilike 500 na terapiji, a registrovanih ovisnika je oko 1.300. Ali, to nije stvarni broj. Prema literaturi, taj broj se dobije kada se ova cifra pomnoži sa sedam. Ipak ne možemo reći da ih je devet hiljada. Nema toliko narkomana. Ima narkofila. Konzumiraju kokain, travu, ecstasy … O ovom problemu moramo pričati jezikom istine, bez uveličavanja ili umanjivanja.

Ali, ja nisam nikada stigmatizirao narkomane. Uvijek sam im pomagao. Ja sam im komunu otvorio, metadon omogućio. Nije to zdravstvo uradilo. Ja sam vidio da treba žrtvama pomoći. Dilerima ništa neće faliti i neće ih naš sistem adekvatno kazniti, ali onda barem žrtvi da pomognemo. Ne vole mene dileri jer skidam narkomane s droge na metadon.

Zamislite ovo. Ako uzmemo da je u Sarajevu oko 3.000 intravenoznih ovisnika. Taj broj pomnožimo sa 50 KM, koliko, recimo, oni daju dnevno za drogu. Dobit ćemo rezultat da dileri u Sarajevu dnevno od prodaje droge zarade 150.000 KM, a godišnje više od 50 miliona.

Dilerima, kao što rekoste, ništa ne fali. I u slučaju kada „padnu“, vrlo brzo su na slobodi i ponovo rade. Ko je kriv?

Murga: Ovo je poenta. Nije samo do policije. Policija je kriva zato što ne zna da pripremi kvalitetne materijalne dokaze i u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku koji ima propisane procedure koje se moraju poštivati. Onda tužilaštva odbacuju ogroman broj službenih izvještaja ili krivičnih prijava. Osim policije, kriva su tužilaštva i sudovi. Njihova strategija je stimulativna za kriminal, to i budala zna.

Imate jednog advokata, svi ga znate. Omara, neće se on naljutiti što ga spominjem. On odmah ide na nagodbu jer ima toliko posla da nema kad ni da pročita o čemu se radi. Fino kriminalcu, fino advokatu, fino tužiocu i sudiji. Štrihirat će da su odradili krivično djelo, a nema poruke da se za to mora odgovarati. Šta ti meni daješ uslovnu kaznu ako je zaprijećena kazna za neovlaštenu proizvodnju i puštanje u promet droga, član 238. stav 1, od jedne do deset godina. Gdje piše uslovna? S druge strane, da policija dobro pripremi materijalne dokaze tužioci to ne bi mogli tek tako lako odbaciti. Krivični zakoni su odlični, samo ih treba primjenjivati.

Krivična evidencija zbog džointa

Policija bi mogla i trebala uraditi mnogo više. Mora biti prisutnija kod škola i na ulicama. Oni parkiraju auto na trotoar i sjede unutra. Njihovo je samo ono što radar snimi. Uredu, i to je posao, ali gledam nedavno čovjek parkirao ispred apoteke i ušao da kupi lijek. Širok trotoar, nikome ne smeta, nema ni pješaka. Dođe policija i napisa mu kaznu. Pa kakvu je on štetu napravio građanima? Idi, bolan, tamo gdje treba. Kada bi analizirali strukturu prekršaja vidjeli bi da se uglavnom radi o nepropisnom parkiranju i brzini. Pa, dajte malo prevencije i edukacije, opomene.

Spomenuli ste da je Krivični zakon FBiH odličan, ali, ipak imate jednu zamjerku. Smatrate da bi posjedovanje manje količine droge trebalo biti prekršaj, a ne krivično djelo.

Murga: Tako je bilo ranije, ali je novim zakonom iz 2013. godine posjedovanje droga postalo krivično djelo, što je apsolutno greška. Šta je bila praksa prije toga? Posjedovanje količine za ličnu, jednokratnu upotrebu, recimo gram kokaina, gram heroina, ecstasy, nešto za dnevne potrebe narkomana, to je bio prekršaj. U Republici srpskoj je tako i sada, i u zemljama okruženja isto. Zamislite, u Lukavici je prekršaj, a ovdje krivično djelo.

Sudska praksa odredi koja se količina smatra posjedovanjem. Obično je to za jedan ili dva dana za drogiranje. Sve preko toga nije posjedovanje. Trebalo bi hitno krenuti u izmjenu zakona, uključiti sve institucije i vratiti onako kako je bilo do 2013. godine. Jer, zašto da stotine mladih ljudi kod kojih se nađe jedan džoint idu u krivičnu i operativnu evidenciju. I sutra kada im za posao ili nešto drugo neka institucija zatraži da donesu uvjerenje o nekažnjavanju, a ono tamo droga član 238. Hvala lijepo, ne trebate nam. A nizašta.

To je minimalna količina i nema elemenata krivičnog djela. Nema neovlaštene proizvodnje, nema neovlaštenog puštanja u promet, svega onoga što je članom 238. Krivičnog zakona definisano da je krivično djelo. I to je to. Dakle, ne prodaje, ne omogućava, ne proizvodi, nije nikog drogirao i ugrozio mu život. Drži u džepu za sebe.

Kod nas u BiH se godinama priča o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe, ali idalje bez rezultata. U međuvremenu se nabavlja na različite, nelegalne, načine.

Murga: Ulje kanabisa je poseban problem. Treba legalizovati, ali institucionalno. Ne ovo švercovanje. Već ima slučajeva prevara gdje neki u prodavnici kupe ulje konoplje bez THC-a, pa sipaju po malo u špricu i prodaju po nekoliko stotina maraka. Čak je jedan motorno ulje prodavao. Ne može THC izliječiti, ali olakšava tegobe bolesnicima. Moramo to uozbiljiti, staviti u institucije, legalizovati. Da ga mogu propisati onkolog ili psihijatar, a izdavati specijalizovane ustanove, apoteke ili slično. Čak i da je placebo efekat, treba ga legalizovati, poručio je inspektor Murga.

Šta je droga?

Droga je prirodna ili sintetička hemijska supstanca koja utiče na promjene u fiziološkim i psihičkim (intelektualnim, emocionalnim i motivacionim) funkcijama, bitno mijenja ponašanje, bila bi najkraća definicija.

Višekratna upotreba dovodi do navikavanja ili stvaranja (psihičke i/ili fizičke) ovisnosti. Uzimanje nekih droga (heroin, krek, kokain) dovodi brzo do stvaranja ovisnosti, a kada se naglo prestane s njihovim uzimanjem dolazi do apstinencijalnog sindroma.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji supstance koje su u stanju da, kada se nađe u živom organizmu, modificiraju njegovu jednu ili više funkcija i da nakon ponovne upotrebe dovede do psihičke ili fizičke ovisnosti.

Šta je ovisnost?

Ovisnost se definira kao psihičko, a ponekad i fizičko stanje koje se karakteriše promjenom ponašanja, što uključuje neodoljivu potrebu za stalnim ili povremenim uzimanjem droge, kako bi se postigao njen psihički učinak ili da bi se izbjegla kriza zbog njenog neuzimanja.

Koje droge se najviše konzumiraju?

Prema globalnim procjenama, 200 miliona ljudi širom svijeta koristi droge. Marihuana i hašić – oko 162 miliona; amfetamini, metamfetamini i ecstasy – oko 35 miliona; opijum, morfijum i heroin – oko 16 miliona ljudi. Kokain koristi oko 13 miliona ljudi, a njegova upotreba je u porastu u zemljama zapadne Evrope.

Murga drot – Zabranjeno pušenje (tekst pjesme)

Naš Murga nije običan drot, njegove metode su modernije
On te prvo ponudi cigarom, pa te poslije razbije
Murga nije običan drot, zanimaju ga psiho-fenomeni
Svakom se unese u lice i kaže “Zasvirat ćeš ti klavir meni”
Ponekad izmaltretira kakvog klinca od ovih rukovodećih glava
Poslije se Murga duboko klanja, poslije se Murga dugo izvinjava

The night is dark and the night is hot
It is right time for you, Murga drot
Noc je tmava, noc je horka
Je to správnej čas pro tebe, pane Murga

Otkako je gledao “Tačno u podne”, Murga ide sredinom džade
Toki-voki prislanja na uho, pažljivo sluša komande
Možda ga baš večeras u mraku čeka njegov komad slave
Dodijalo mu marisat uvijek istu raju, legitimacija mu navrh glave

The night is dark and the night is hot
It is right time for you, Murga drot
Noc je tmava, noc je horka
Je to správnej čas pro tebe, pane Murga

I dok sjedim ovdje u baru i kroz prozor promatram njega
Kontam da je Frojd u pravu i da je seks korijen svega

The night is dark and the night is hot
It is right time for you, Murga drot
Noc je tmava, noc je horka
Je to správnej čas pro tebe
Night is dark and the night is hot
It is right time for you, Murga drot
Noc je tmava, noc je horka
Je to správnej čas pro tebe, pane Murga

Je to správnej čas
Je to správnej čas
It is right time, time, time
Sex and stimulation
And sex and stimulation again, again, again, again, again
Again, again, and again

S. Karaica / Fokus.ba