Inicijativa za uspostavljanje sedam zaštićenih područja u ZDK-u

Kako pomiriti interese ekonomije i ekologije i održivo upravljati prirodnim resursima, pitanje je na koje se odgovor traži i u mnogo razvijenijim zemljama nego što je Bosna i Hercegovina. Iz Zeničko-dobojskog kantona pokrenuta je inicijativa Koalicije za zaštitu prirode za uspostavu sedam zaštićenih područja u ovom Kantonu sa ciljem da doprinesu unapređenju institucionalne i formalne zaštite prirode.

Područje Babina-Tvrtkovac jedno je od odredišta ljubitelja prirode ne samo iz Zenice. Također i jedna od sedam ciljanih lokacija koja bi, na inicijativu Koalicije za zaštitu prirode ZDK-a, trebala biti zaštićeno prirodno područje. O tome su se ranije usuglasile članice ove Koalicije i nadležnih u Vladi ZDK-a. No, upravljanje ovim resursima, u znaku je, kako kažu ekolozi, praznina u sistemu.

“Nema institucija, nema javnih tijela koja bi vodila postupak ustanovljavanja, a kasnije i upravljanja zaštićenim područjima. U komunikaciji s kolegama iz ZDK-a došli smo do jednog momenta kada razgovaramo o organizovanju jedne javne ustanove koja bi preuzela taj posao na nivou ZDK-a”, kazao je Đorđe Stefanović, izvršni direktor Svjetskog fonda za zaštitu prirode u BiH.

Ove inicijative nisu naišle na podršku javnih i privatnih preduzeća koja gazduju šumama u ZDK-u ili su im šume sirovinska baza. Njihove uprave, ali i sindikati poručuju da se radi o neprihvatljivoj inicijativi, pa najavljuju izradu “elaborata o neopravdanosti proglašenja zaštićenih zona”. Poteze nadležnih u Vladi ZDK ocjenjuju ishitrenim i ekonomski neutemeljenim.

“S aspekta iskustva koja imamo s već proglašenim zaštićenim područjima na području Federacije, pokazalo se da, kad je u pitanju zaštita same šume, nemamo neke značajne dobre rezultate”, istakao je Mirsad Čivić, izvršni direktor za pravne poslove JŠ ŠPD ZDK-a.

Otpor inicijativi dolazi i iz nekih lokalnih zajednica. U Varešu, konkretno, određene lokacije, koje su potencijalna zaštićena područja prirode, istovremeno su sirovinska baza kantonalnom Šumsko-privrednom društvu ili buduća eksploataciona polja rijetkih mineralnih sirovina jedne strane kompanije. To je trenutno ekonomski osnov za život i razvoj ove sredine.

“Sve se to može u jednom drugom konceptu da uradi, a da se to ne kaže onako nasumično. To se itekako moglo, da kažem laički, isparcelisati i da dobijemo tih famoznih 18%, a da pogotovo u malim općinama ne bude ugrožena privreda i sam opstanak građana”, smatra Mahira Brkić, predsjedavajuća Općinskog vijeća Vareš (SBB).

Ekološka udruženja ni do sada u svojim aktivnostima nisu gurala ekonomska pitanja u drugi plan, ali jesu, kao što je i u ovom slučaju riječ, istrajavala da se između profita i zdravog okoliša bira ovo drugo.

“U suštini, sva ta nekakva osporavanja ove ideje su jako onako naivna zato što mi trenutno u ZDK-u imamo samo 1,5% zaštićenog teritorija, a standardi EU koje smo mi potpisali do 2020. godine su 17%. Ne radimo ni protiv koga, ovo je čisti interes svih nas”, poručuje Davor Šupuković, predsjednik Koalicije za zaštitu prirode ZDK-a.

Vrijeme nekontrolirane eksploatacije prirodnih resursa istječe, poručuju ekolozi iz ZDK i njihovih partnerskih organizacija, pozivajući sve zainteresirane na uspostavu zaštićenih područja, a tako i institucionalnu i formalnu zaštitu prirode.