Inflacija podebljava, a novčanik sve tanji

Slijedi teška zima, kažu stručnjaci. Pa građani štede, ali tako što, kažu, manje jedu. Jer trenutne plate i penzije, ni sve mjesečne troškove ne mogu pokriti. Teško je i prodavačima. Ni oni ne mogu dovoljno zaraditi. Ipak, u pregovorima o formiranju vlasti, rijetko se čuje riječ ekonomija. Interesi građani skoro su potpuno izostavljeni.

Inflacija je učinila svoje. Građani kupuju sve manje. Manje mogu i kupiti sada za iste novce. A opet, uštediti se mora na sve načine. Pa su pri kupovini oprezni.

Za 700 maraka veća je sindikalna potrošačka korpa ovog septemra, u odnosu na onaj prošle godine. Samo za prehranu troškovi su od tada porasli za 280 maraka. Od 30 do 100% poskupjele su cijene životnih namirnica i energenata. Dok su dohoci građana porasli za tek 10%. Ni prosječna penzija nije ni blizu dovoljna.

Sve manje se posjećuju i pijace. Iako su, kažu prodavači, cijene iste kao i prošle godine. Nura Ćenanović na pijaci radi 25 godina, i kaže, nikada ovako nije bilo. Nikada manja, kaže, ni njena zarada.

Nura: Kelj tri marke, brokula, karfiol četiri, to su lanjske cijene sve. Nemaju ljudi više novaca.
N1: Kada vam dođu, na koji način kupuju?
Nura: Kupuju jednu tikvicu dvije mrkve, kaže nemam. Pa kaže imam brokulu kupila sam prošle sedmice. Pa ne može brokula tri dana stajati. Nema tu neke zarade, eno ceker ponesem kući i eto.

Mjere i subvencije bh. vlasti, u odnosu na inflaciju od 17%, minimalne su. No, u okviru fiskalnog kapaciteta, kažu stručnjaci. Što je posljedica dosadašnjeg nemara i rušenja sistema.

“Pet posto za ove, pa ovima 100 maraka, pa onim 100 maraka, pa u Federaciji po 1080 maraka, kantonalni se bune, to nije mjera, to je nered. Ovdje mora biti sistem. Moja poruka vlasti, nemojte se plašiti. Uhvati se sa problemom”, kazao je Izudin Kešetović, profesor ekonomije.

“Javne investicije kako bi se nadomjestio izostanak privatnih investicija, energetska tranzicija, fiskalna reforma, s nizom ciljeva od kojih je jedan jačanje troškovne konkurentnosti. Naravno digitalizacija koju neki zovu četvrta industrijska revolucija i naravno sve to u doba stabilne socijalne i politike, zdravstvene politike”, kazao je Goran Miraščić, profesor ekonomije.

Stručnjaci daju savjete, ali nadležni ne slušaju. Mjere su to koje rezultate neće donijeti odmah, ali su dugoročne. I građanima daju nadu da će bar nekada biti bolje.

N1