Ide li Srbija prema autokratiji nakon što je Vučić osvojio drugi mandat?

Usljed navoda da se koristi trikovima kako bi pobijedio na izborima, Aleksandar Vučić uspio je osigurati novi predsjednički mandat u Srbiji, iako aktivisti tvrde da je to moguće samo jer je ugušio opoziciju.

Organizacije koje se bave nadzorom nad demokratskim procesima i aktivisti civilnog društva u Srbiji upozoravaju da zemlja klizi ka autokratiji pod vodstvom predsjednika Aleksandra Vučića, koji je ovog mjeseca velikom većinom izabran za drugi mandat na toj poziciji.

Nakon što su predizbornu kampanju pratili navodi o podmićivanju, zastrašivanju i garrymenderingu, Vučić je osvojio 60 posto od ukupnog broja glasova. Još uvijek je nejasan ishod izbora za skupštinu grada Beograda. Opozicija čeka odluku suda o tome da li će se glasanje ponoviti u područjima gdje su oni ukazali na ozbiljne nepravilnosti u biračkom procesu. Zbog ovoga, nova vlada neće biti formirana barem još nekoliko mjeseci.

“Najvjerovatnije je da će Vučić razvući ovaj proces i da će nastati haos, koji on uvijek iskoristi za stjecanje prednosti. On je fantastičan kalkulator i strateg. Zbog toga može sve situacije okrenuti u svoju korist”, rekao je Bojan Elek, zamjenik direktora beogradskog Centra za sigurnosne politike za list The Guardian.

Međutim, rat u Ukrajini stavio je pred Vučića nove izazove jer je Srbija u opoziciji između apliciranja za članstvo u EU i instinktivnog saveza sa Rusijom.

#Serbia 🇷🇸 ‘sliding towards autocracy’ as president #Vucic secures second term!https://t.co/WhG3U64bbz

— Daniel Smith (@DanielS18352008) April 21, 2022

Ove dvije države imaju značajne historijske, religijske i kulturalne veze i Moskva je podržavala Beograd tokom najkritičnijih perioda u UN-ovom Vijeću sigurnosti kada je blokirala priznavanje nezavisnosti Kosova. Također, Srbija je u potpunosti ovisna o ruskom gasu i nafti. Ove sedmice, Vučić je optužio Ukrajinu i neimenovanu EU državu da su orkestrirale seriju lažnih prijetnji bombama na letovima Air Srbije. Nije ponudio dokaze za ovakve tvrdnje a Ukrajina je odgovorila da su one neosnovane.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, signali koje EU šalje Beogradu veoma jasno govore Vučiću da njegovo ponašanje koje pokušava balansirati između dvije strane više nije održivo.

“Oni zahtijevaju oštrije osude, što bi moglo biti laka pobjeda i Srbija bi se mogla pridružiti barem dijelu sankcija. On će svakako pokušati još neko vrijeme nastaviti igru kao do sada ali mislim da će doći trenutak kada će morati da se odluči. Jedina racionalna odluka bila bi da odabere proevropsku silu. Stoga bi se mogao odlučiti na paket sankcija koji toliko ne štete Srbiji”, istakao je Elek.

Predsjednik Vučić sporo napreduje u osudi ruske agresije i ti su se postupci Rusije u Ukrajini u srbijanskim tabloidima opravdavali izvještavanjem da je Ukrajina ta koja je pokrenula rat sa Rusijom. Srbija nije učestvovala ni u EU sankcijama Rusiji iz 2014. godine nakon aneksije Krima.

Uprkos tome što je Vučić jasno iskazivao svoje autokratske tendencije, Angela Merkel, sada već bivša njemačka kancelarka kao i predsjednica evropske komisije Ursula Von Der Leyen su obje posjetile Beograd prošle godine.

“Ne smatram da je to pomoglo ali razumijem. Problem je što EU ne vidi opoziciju kao kredibilnog i snažnog partnera”, kazala je Biljana Đorđević, opoziciona ministrica u koaliciji Moramo, koja u parlamentu ima 13 mandata.

Ona je naglasila da evopski lideri biraju stabilnost prije no demokratiju što je veoma loše i time potkopavaju mišljenje o EU u srbijanskoj javnosti.

“Ljudi su ovdje postali euroskeptici, što naravno nije poželjno”, istakla je Đorđević.

Stabilnost na Balkanu je od krucijalne važnosti za EU i čini se da je Vučić u Briselu pronašao političara koji mu to može pružiti.

Na prošlim izborima, Vučić je u srbijanskom parlamentu osigurao 188 od ukupno 250 mandata kao rezultat bojkota opozicionih političara koji su protestirali protiv verbalnih napada i sabotaže unutar parlamentarnih procesa od strane ministara koji su u vladajućoj koaliciji.

“Situacija u parlamentu je bila veoma loša. Osobe iz vladajuće strukture su bili veoma verbalno agresivni, i rekli bi o svakome najluđe stvari”, istakla je Đorđević.

Vukosava Crnjanski, direktorica organizacije CRTA koja prati demokratske procese u Srbiji, istakla je kako su nevladine organizacije u ovoj državi pod konstantnim napadima.

“Ovo što mi vidimo je nazadovanje demokratije u Srbiji, posebno u segmentu funkcionisanja institucija, uključujući i parlament. Od 2016. godine počelo je ušutkavanje svakog slobodnog glasa u Srbiji”, kazala je Crnjanski.

Srbija je jedna od četiri balkanske države koja pregovara sa EU u procesu pristupanja. U izvještaju Evropske komisije od 2021. godine, posebna zabrinutost istaknuta je u dijelu koji se bavi medijskim slobodama i napadima na opoziciju kao i aktiviste civilnog društva. Ističe se visok stepen korupcije, organiziranog kriminala i kontrole policije i sudstva od strane vlasti.

Klix.ba