Hrvatska je u Šengenu: Šta to znači građane BiH

Od prvog januara ove godine Hrvatska je stupila u Šengenskih. Ova činjenica donosi duboke promjene i za građane BiH koji ubuduće budu htjeli prelaziti hrvatsku granicu.

Hrvatska granična policija sada je odgovorna za čuvanje granice same Evropske unije, a zbog toga će se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom znatno pooštriti. Za građane BiH to će izvjesno značiti više čekanja, pregleda i provjera prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.

U praksi već duže vremena granice Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori funkcionira kao vanjska granica EU pa ne bi trebalo biti previše problema s prilagodbom nakon što Hrvatska uđe u Šengensku zonu.

Državljani Hrvatske u Srbiju, BiH i Crnu Goru mogu putovati samo s ličnom kartom, i to se neće promijeniti. Isto je bilo moguće za putovanje državljana tih zemalja u Hrvatsku do trenutka kada susjedna zemlja nije postala dio EU.

Dvojno državljanstvo

Oni koji imaju dvojno državljanstvo, moći će putovati kao svi ostali građani Hrvatske širom EU i Schengena, s istim uvjetima ulaska /povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao ostali državljani Hrvatske.

Iz Delegacije Evropske unije u Sarajevu i Evropske komisije su u avgustu prošle godine najavili da će EU od maja 2023. uvesti automatizirani elektronski sistem pod nazivom “European Travel Information and Authorisation System” (ETIAS), koji će služiti za putovanja u Schengensko područje za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sistem će vrijediti za sve države koje imaju bezvizni režim s EU, što uključuje BiH, Srbiju i Crnu Goru.

ETIAS će služiti za brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevencija ilegalnih migracija, bolju kontrolu epidemijskih rizika te efikasnije procedure upravljanja granicama.

Zračni prijevoz

Posebne promjene će nastupiti po pitanju zračnog prijevoza, zbog čega je ulazak Hrvatske u Schengensko područje po pitanju zračnih luka odgođen za 26. marta. Morat će se prilagoditi brojni terminali jer će letovi koji su do sada bili međunarodni postati domaći, a tako će se tretirati i putnici iz ostalih zemalja Schengenskog područja.

Time će se znatno smanjiti kontrole, što će dovesti do manje gužvi. Ujedno će se postrožiti kontrole za one koji dolaze iz zemalja koje nisu dio Schengenskog područja, i u njihovom slučaju će ulazak u Hrvatsku biti sporiji.

Dobra stvar za građane BiH je nakon što jednom pređu hrvatsku granicu, više neće imati kontrole. Što se tiče unutrašnje granice, odnosno granice sa Slovenijom i Mađarskom, na tim granicama više neće biti granične kontrole ni zaštita granice, a pravo prelaska imat će sve osobe, kako građani EU tako i sve ostale osobe koje zakonito borave na šengenskom prostoru, ako nisu dobile odobrenje boravka s teritorijalnim ograničenjem.

Kako su naveli u MUP-u Hrvatske, Zakonikom o šengenskim granicama definisano je da državljani trećih zemalja mogu boraviti na kratkotrajnom boravku, ukoliko ispunjavaju sve propisane uslove, u trajanju najviše do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Strateški ciljevi

Premijer Hrvatske Andrej Plenković više puta je istakao da je uvođenje eura i ulazak u šengensku zonu od 1. januara 2023. ostvarenje strateških ciljeva zemlje.

U Hrvatskoj, članici EU od sredine 2013. godine, očekuje se da će ulazak u Šengen, osimolakšanja života hrvatskim građanima, dodatno ojačati turizam kao okosnicu hrvatske ekonomije. Analitičari ocjenjuju da će ukidanje graničnih kontrola turistima olakšati dolazak u Hrvatsku i skratiti im čekanje na granicama, posebno u sezoni.

Avaz