Hrvat iz HNK “vrijedi” koliko jedan Hrvat iz četiri kantona, pročitajte u cijelosti HDZ-ov prijedlog

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koji je usvojen u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zahvaljujući sedam glasova HDZ-a i SNSD-a, te sa presudnim suzdržanim glasom SDS-a, u cjelosti je diskriminatoran i zanemaruje Ustav Federacije BiH.

Čak i da se dogodi, a što je nemoguće, da želje Dragana Čovića prođu u Zastupničkom domu BiH, eksperti ustavnog prava tvrde da bi u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu sve palo, jer od prvog do posljednjeg slova ovaj prijedlog zanemaruje građanska i ljudska prava.

Vještom manipulacijom i medijskim spinovima, Čoviću i ekipi uspjelo je da javnost ubijede kako se i odluka Ustavnog suda BiH u predmetu “Božo Ljubić” odnosi na izbor ne samo delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH utemeljeno na “legitimnom predstavljanju”, već i na izbor članova Predsjedništva BiH.

HDZ-ovci se ponašaju kao da Ustav FBiH ne postoji, kao da je nebitan i Ustav BiH, već da se samo treba izmijeniti Izborni zakon i to tako da se jednoj grupi kantona omogućava, a drugoj onemogućava izbor Bošnjaka i Hrvata kao delegata u Federalni dom naroda.

Također, u izmjenama koje Čović uporno gura, a za šta je dobio vjetar u leđa i od hrvatskog predsjednika i premijera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, ali i nekih evropskih zvaničnika, uopće se ne tretiraju presude Evropskog suda za ljudska prava koje su na čekanju od 2009. godine.

Naprotiv, uvode se neustavni termini za članove Predsjedništva BiH “hrvatski kandidat” i “bošnjački kandidat”, a uz to se kod izbore delegata iz kantonalnih skupština ograničava da oni mogu biti birani iz samo pet kantona.

U Ustavu BiH, koji je iznad Izbornog zakona, stoji:

– Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.

Nigdje se ne navodi “hrvatski” ili “bošnjački” kandidat.

Gdje je izričito navedena obaveza da se mijenja Izborni zakon u dijelu gdje se definira izbor članova Predsjedništva BiH “jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin”? Zašto Čović nije predložio izmjene Ustava FBiH kojim je definirano da će “u Domu naroda bit najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu”?

Presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu državi Bosni i Hercegovini je naloženo da izmjeni Ustav BiH i Izborni zakon, kako bi pri izboru za članove Predsjedništva BiH mogli biti birani i ostali, čime se uklanja diskriminacija. No, ni jedna presuda ni iz Strasboruga ni Ustavnog suda BiH se ne odnosi na izmjene izbora Bošnjaka, Srbina i Hrvata u Predsjedništvo BiH.

Ustavni sud BiH jeste izbrisao odredbu Izbornog zakona BiH u članu 10. 12. stav 2 da “svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu”. Potom je 2018. godine Centralna izborna komisija BiH donijela Uputstvo o raspodjeli mandata, a na osnovu kojeg isti taj Čović danas sjedi u Domu naroda Parlamenta BiH i kontroliše 13 od 17 delegata u Klubu delegata hrvatskog naroda u Domu naroda FBiH.

Prema onome što je Čović sada predložio iz HNK bi se birala četiri delegata u Klub hrvatskog naroda, a četiri kantona Tuzlanski, Sarajevski, BPK i USK zajedno bi birali samo jednog. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine u Sarajevskom kantonu živi 17.520 Hrvata, Tuzlanskog kantona 23.592, USK 5.073, dok je taj broj u BPK drastično manji. Tako bi prema njegovoj računici 46.000 Hrvata iz četiri kantona predstavljao samo jedan delegat, i manje su vrijedni za njega nego li Hrvati koji dolaze iz HNK, gdje živi njih 118.297.

Uz to, kada je riječ o delegatima iz reda ostalih, njih bi predlagalo samo pet kantona i to Sarajevski, Tuzlanski, ZDK, USK i SBK.

Međutim, Ustavni sud BiH nije svojom odlukom u predmetu “Ljubić” nigdje nametnuo kao obavezu da se mijenja izbor članova Predsjedništva BiH, jer presuda obavezuje samo u dijelu dispozitiva, ali ne i u obrazloženju.

Čović nastoji izbjeći izmjene Ustava FBiH, jer odlično zna da je to sizifovski posao u Federalnom parlamentu i da je mnogo teže izmijeniti federalni nego Ustav BiH.

Stoga se poslužio spinovima kako je dovoljno samo izmijeniti Izborni zakon BiH, a odluku u predmetu “Ljubić” nametnuo kao prioritet te je zloupotrijebio za svoje potrebe vezano za “legitimno predstavljanje” i u Predsjedništvu BiH.

Čovićev Prijedlog izmjena Izbornog zakona u cjelosti možete pročitati OVDJE

Faktor