Hoće li više iko skočiti sa skakaonica na Igmanu: ‘Za 7 dana se mogu zaraditi milioni’

Lijepo je bilo u Sarajevu, glasila je pjesma kojom smo zatvorili Olimpijadu 1984. i svi se često pitamo da li će opet biti lijepo u Sarajevu?

Olimpijska borilišta su uništena i to je jedna od najtužnijih slika koju Sarajevo šalje svijetu 38 godina nakon održanih Olimpijskih igara u Jugoslaviji.

Među uništenom infrastrukturom su i Ski skakaonice na Igmanu, sportsko borilište kojim su se u to vrijeme, a i danas, mogle pohvaliti samo rijetke zemlje svijeta.

Na skakaonicama nagiba 112 i 90 metara, na mjestu na kojem su skakači nekada doživljavali vrhunac adrenalina i procjenjivali koliko dugo bi mogli letjeti, danas stoje table. Dvije tužne table koje simboliziraju da skakaonice nisu u upotrebi.

A, da li će biti? Teško.

U ZOI 84′ bez optimizma

Ovim povodom portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je ZOI 84′, preduzeće koje je pravni nasljednik Organizacionog odbora 14. Zimske olimpijade, samim tim i olimpijskih borilišta.

Rukovodilac sektora razvoja i planiranja ovog preduzeća Adis Mušinović kaže da su ZOI 84′ preduzeću ‘ruke vezane’ jer se oko skakaonica na Igmanu vodi imovinsko – pravni spor između Kantonalnog javnog preduzeća ‘Sarajevo-šume’ i Općine Hadžići.

Preciznije rečeno, Sarajevo-šume su vlasnik zemljišta, a Općina Hadžići ima svoje ambicije da gradi ili obnavlja infrastrukturu na Malom Polju. U toj situaciji, kako kaže Mušinović, preduzeće ZOI 84′ je kolateralna šteta.

“Niti možemo graditi novu, niti možemo obnoviti postojeće skakaonice”, kaže Mušinović za portal Radiosarajevo.ba.

A, koja bi opcija, u slučaju da se nekim čudom nešto pokrene, bila isplativija – graditi novu ili obnoviti postojeće skakaonice?

“Jako teško pitanje. Ove skakaonice koje trenutno imamo ne zadovoljavaju aktuelne standarde za Svjetski kup. S obzirom da je situacija takva kakva jeste, nikada nismo doveli neki stručni tim da konkretno procijeni šta bi bilo isplativije.

Na postojećim skakaonicama trebali bi se raditi novi nagibi, uglovi, visine… Pravila i standardi su se promijenili u ovih nekoliko desetljeća od održavanja Igara.

Zarada može biti milionska 

Iz ovog ugla gledanja, nema ekonomske računice za tako nešto. Ali, ako bismo to sredili, pa aplicirali za održavanje takmičenja u Svjetskom kupu, mogli bismo pomoću takvih takmičenja za svega sedam dana imati milionsku dobit. Dakle, to bi se isplatilo vrlo brzo, kroz jednu ili dvije sezone najdalje”, kaže Mušinović.

Osim skakaonica, krenulo bi se u obnovu medijskog tornja, tribina i ostalog pratećeg zadržaja.

“Lako bi se ta infrastruktura obnovila. Naravno, finansijski bi u tome morao učestvovati i Kanton Sarajevo”, kaže Mušinović.

Da zaključimo, po riječima Mušinovića radi se o strateškom projektu u koji su potrebna značajna ulaganja, ali koji bi se isplatio za zimu ili dvije.

Sve u svemu, nije se nadati ničemu pozitivnom u skorije vrijeme.

Rezultati

A, vrijedi se prisjetiti i rezultata na maloj i velikoj igmanskoj skakaonici na Olimpijadi.

Matti Nykanen iz Finske je slavio na velikoj skakaonici sa skokovima od 116 i 111 metara, srebro je osvojio Jens WeiBflog iz Istočne Njemačke, a bronzu Čeh Pavel Ploc.

Na maloj skakaonici je slavio Jens WeiBflog sa skokovima od 90 i 87 metara, dok su srebro i bronzu uzeli Finci Matti Nykanen i Jari Puikkonen.