Hoće li u Sarajevu pasti krv zbog TikToka: Jedni drugima idu na kuću zbog psovki!

Izlazak Mirze Hatića iz zeničkog zatvora, u Sarajevo je donio nešto novo – TikTok mafijanje i obračune! 

Mirza Hatić je odmah udario na najjače, Kristijana Golubovića i počeo da ga proziva preko YouTubea, Instagrama, Facebooka i naspoljetku i preko TikToka. To je bilo ključno za početak svađe praćene gnusnim uvredama i najodvratnijim psovkama i s jedne i s druge strane.

Psovanje supruga, majki, grobova, mrtvih očeva, djece za nekoliko TikTok poena, giftova ili stvaranje naklonosti određenih i supermoćnih giftera, vrlo brzo je postalo matrica i drugim “mafijašima sa TikToka”.

Od tada, “obračuni” su svakodnevni. I dok velika većina smatra da je to sve dogovoreno, ima primjera na kojima zaista bi posla mogla imati i policija. Naprimjer sukob Amira Pašića Faće, nekadašnje zvijezde crne hronike i Jasmina Ćatića Bombe.

https://youtube.com/watch?v=wXeqfA3S0Lg

Na kraju je Faćo otišao u policiju i navodno prijavio Bombu za prijetnje. (I to je objavljeno na TikToku.) Na granici da eskalira bio je i sukob Faće i Mirze Hatića, kada je Hatić došao navodno ispred zgrade u kojoj živi Faćo i pozivao ga da siđe kako bi se obračunali.

Komšije su zvale policiju i Hatić je priveden na informativni razgovor.

Borba za naklonost publike na TikToku svakim danom postaje sve nemilosrdnija. Prepričavaju se obračuni, sukobi iz prošlosti a sve kako bi se impresionirale nove generacije i kako bi se pokazalo “ko je veći mangup”.

@bosniandragon90#mirzahatic#hatic#amirfacopasic#faco#sarajevo#policija#bosna#srbija#hrvatska#crnagora#makedonija#balkan#balkantiktok♬ original sound – bosniandragon90⚜️

Kada bi neki vrli policijski inspektor odlučio da nešto sazna, dovoljno bi mu bilo da otvori profil na TikToku, pošalje nekoliko giftova određenim licima, i sve bi mu se samo kazalo za par sati. Tolika je zaluđenost prestižom na famoznoj listi tiktokera – ko je veći, ko je dobio više lavova i tako dalje.

Tarik Kapetanović, stručnjak za komunikacije za portal “Avaza”  kaže da je pogonsko gorivo društvenih mreža negativna komunikacija.

– Ranije su to bili na Instagramu i Facebooku komentari, različite fotografije koje su se razmijenjivale sa pojavom videomaterijala, to jeste platformi koje u svom sadržaju imaju video poput Instagram reelsa ili TikToka koji je kao najpopularnija sada društvena mreža možemo da vidimo da se upravo pisana komunikacija preselila u videoformat. To znači da je pisana komunikacija zaboravljena i da ljudi koriste videoformat koji nemaograničen rok trajanja pogotovo kada govorimo o lajvu, a pogotovo kada govorimo o samom videozapisu – rekao je Kapetanović.

Izražavanje emocija

Dodao je da videosnimak može da traje i do pet minuta što je sasvim dovoljno da se izrazi određena bilo negativna ili pozitivna emocija, da se napravi svađa, ali primarna svađa kada je riječ o TikToku je fokusirana na TikTok live gdje može biti od jedne do četiri i više sagovornika nego u jednom chatu.

– Međutim, kod nas se dešava da sve češće imamo sagovornika koji razmijenjuju različite stavove koji su uglavnom neke negativne prirode ili imaju negativan prizvuk, što samo po sebi privlači veliki broj korisnika, to jest veliki broj usera, kako TikTok nema ograničen reach, onda se uključi više od deset korisnika u live i počnu da reaguju, to je ste da šalju svoje emocije u obliku lajka, srca, share-a i onda se reach tog livea podiže automatski i privlači sve više i više korisnika – kaže Kapetanović.

Ko su gledaoci

Na pitanje ko to gleda i koga zanima TikTok, kaže da je populacija uglavnom tinejdžerska, ali je problem što sadržaj sa TikToka preuzimaju svi portali, pogotovo kada je riječ o svađama i onda ne postoji ograničenje gledanosti.

Tarik Kapetanović: Utjecaj na djecu. Facebook

Ono što primarno gleda tinejdžerska populacija u tom trenutku live, već za nekih sat vremena objavljuju portali i onda gleda sva populacija i stariji i one srednje generacije i sve polne skupine. Što se tiče djece, mora se fokusirati na to da roditelji primarno ili ograniče ili pojasne djeci o kome se radi, ko su ti influenseri, na koji način i definitivno ono što bi trebalo uraditi jeste da u obrazovni sistem ubace digitalno obrazovanje. Međutim, to se kod nas još uvijek ne dešava. 

Taj društveni fenomen je nešto što će biti primarno u narednom periodu i kad govorimo o obrazovanju, mislim da će to biti fokus. Ono što trebaju uraditi i pedagozi i školstvo, profesori, posebno profesori informatike i svi oni koji se bave digitalom unutar škola, mislim da djeci trebaju objasniti ko su ljudi čije oni TikTokove, liveove gledaju i šta ti ljudi rade, šta su radili, koji su uspjesi ili neuspjesi u realnom životu, a onda da se djeci generalno pojasni koji su to kvaliteti koje mogu dobiti iz različitih TikTok videa ili TikTok liveova ili bilo kojih na drugim društvenim mrežama – zaključio je Kapetanović.

Avaz