Hoće li Nikšić sad pomahnitati? Klub prijatelja zatvoren nakon odluke o minimalnoj plaći

To je samo jedan u nizu sličnih slučajeva koji jasno pokazuju da mjere koje bi trebale pomoći, zapravo uzrokuju ozbiljan pad usluga.

Bosanskohercegovačka ekonomija i tržište rada suočavaju se s ozbiljnim izazovima, koji su, u velikoj mjeri, rezultat odluke Vlade Federacije BiH da minimalna plaća bude postavljena na 1.000 KM.

Dok su privrednici, suočeni s krizama na globalnim tržištima, već odavno upozoravali na negativne posljedice ovakvih mjera

Molili su, predlagali, protestovali i ukazivali privrednici na problem koji im pravi država, ali bezuspješno. Premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, ostao je neumoljiv u odluci, opravdavajući je razlozima koji u praksi, čini se, ne donose željene rezultate.

Odluka o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM, uprkos dobrim namjerama da se poveća životni standard radnika, zapravo je udarila na same temelje ekonomije. Privrednici, koji već godinama ulažu napore u očuvanje svojih firmi i prilagodbu globalnim tržišnim uvjetima, sada su suočeni s još jednim izazovom: kako platiti radnike kada su troškovi poslovanja zbog visokih poreza i minimalne plaće neodrživi?

Iako je ovaj potez Vlade zamišljen kao poticaj za poboljšanje standarda radnika, mnogi u privatnom sektoru već sada prijavljuju smanjenje broja radnih mjesta, a pojedine organizacije primorane su zatvoriti svoja vrata.

Jedan od najdramatičnijih primjera dolazi od humanitarnih organizacija koje, umjesto da nastave s radom, sada moraju obustaviti svoje djelatnosti.

Kako su saopćili iz Fondacije Muharem Berbić, njihovo socijalno preduzeće u Kaknju, koje je zapošljavalo osobe sa invaliditetom, zatvara svoja vrata zbog novonastalih ekonomskih uvjeta.