Hoće li kroz ograničenja marži i “zaključavanje cijena” hrane građani Federacije biti sitiji

U Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi je odluka o neposrednoj kontroli cijena koju je Vlada FBiH usvojila krajem septembra, a koja obuhvata 15 artikala čije bi cijene trebale biti niže. Uz to od 15. decembra počinje akcija sa “zamrznutim cijenama” hrane i higijenskih proizvoda, kako bi se i na ovaj načanin utjecalo na divljanje cijena, a proizvođači i trgovci da se odreknu bar malog dijela svoje zarade.  

Tako je utvrđena maloprodajna i veleprodajna marža za pšenično brašno, hljeb, ulje, so, šećer, makaroni, riža, mlijeko, jogurt, margarin, školjka jaja, svježe pile, svježa juneća rebra sa kostima, deterdžent za veš i deterdžent za suđe.

Nakon što je u bh. entitetu Republika Srpska od oktobra u sklopu akcije “Društveno odogovorni” snižena cijena 50 proizvoda, od 15. decembra u Federaciji Bosne i Hercegovine trebalo bi doći do “zaključavanja cijena” oko 40 proizvoda.

Na inicijativu Udruženja poslodavaca FBiH održan je sastanak federalnog ministra trgovine Amira Hasičevića, predstavnika proizvođača, distributera, trgovaca zainteresiranih za učešće u akciji “zaključavamo cijene”.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević kazao je da je ovo bila prilika da se detaljno predstavi dobrovoljna akcija smanjenja i fiksiranja cijena određenih prehrambenih proizvoda i ostalim akterima u distributivnom lancu od proizvođača, distributera, veletrgovaca, trgovaca do potrošača, od čega će korist imati potrošači kao krajnji korisnici.

– Namjera nam je bila da vidimo na koji način možemo jedni drugima pomoći u ostvarivanju zajedničkih ciljeva, a to je da kroz dijalog u partnerskom duhu, olakšamo našim potrošačima ovaj period divljanja cijena i pokažemo da smo društveno odgovorni uz posebnu osjetljivost spram najosjetljivijih kategorija. Akciju “zaključavamo cijene” prevashodno smo kreirali i izdefinirali sa predstavnicima velikih trgovačkih lanaca. Htio sam da vidim sa proizvođačima kako možemo pomoći i ovim manjim trgovcima koji bi željeli, da otvorimo dijalog, da vidimo kakve su mogućnosti da i njih uključimo, ukoliko iskažu interes – kazao je ministar Hasičević na tom sastanku.

Predsjednik Udruženja poslodavaca Adnan Smailbegović izjavio je za Faktor kako su poslodavci, članovi Udruženja poslodavaca, ali i ostali, kao društveno odgovorni i cijeneći partnerski dijalog sa ministrom Hasičevićem, ušli u ovu dobrovoljnu akciju jednoglasno.

– Artikli sa zamrznutom cijenom bit će istaknuti bez brenda. To znači da će različiti proizvođači moći učestvovati u ovoj dobrovoljnoj akciji. Pred svakim maloprodajnim objektom bit će istaknut plakat na kojem će jasno biti napisano koji su to artikli. Veliki maloprodajni objekti, kao što su Bingo, Mercator, Konzum i drugi imat će 40 artikala sa zamrznutim cijenama, a male prodavnice mogu imati najmanje 20 artikala. Na plakatu će biti tačno ispisana koja je stara cijena, a koja je nova. Zamrzavanje cijena odnosi se na hranu i neka sredstva za higijenu. Akcija o zamrznutim cijenama trajat će tri mjeseca, ali i sa mogućnošću da se produži – pojašnjava Smailbegović.

Potrošačke cijene među kojima se nalazi i hrana svakodnevno rastu, kažu građani, a to potvrđuju i statistički podaci. Od januara do septembra u 2023. godini prema zvaničnim podacima potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine rasle su svakog mjeseca od 0,1 do 0,4 posto. Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku u Federaciji BiH potrošačke cijene u septembru 2023. godine, u prosjeku su porasle za 0,4 u odnosu na prethodni mjesec.

– Ograničavanjem marži na hranu imamo ograničene efekte. U BiH se previše uvozi i na ulazne cijene uglavnom ne možemo utjecati. Iako se iz uvoza diže cijena nekog artikla, diže se i marža i tu se ne može ništa više uraditi. Zato predpostavljamo da će “zamrznute cijene” dati mnogo bolje efekte u odnosu na ograničavanje marže. Međutim, treba voditi računa i o tome ukoliko dođe do povećanja cijena ulaznih parametara u cijeni proizvoda. Ta će se cijene morati dizati ili će neko morati intervenisati da nadoknadi razliku. To može biti Federacija BiH ili ako ne može niko nadoknaditi tu razliku u cijeni, taj artikal jednostavno neće biti na tržištu, odnosno neće se prodavati jer niko neće da posluje sa gubitkom – upozorava Smailbegović.

Faktor.ba