Hoće li institucije BiH opet na privremeno finansiranje: Bila bi opća pobuna zaposlenih

Prekoračeni su zakonski rokovi za usvajanje nacrta budžeta institucija Bosne i Hercegovine za iduću godinu i ostalo je još samo mjesec dana da po nekoj ubrzanoj proceduri konačan budžet prođe sve stepenice.

Ali ako budu nastavljene blokade kakve su na sceni proteklo vrijeme, sasvim sigurno će institucije BiH i iduću godinu početi privremenim finansiranjem.

Iako je privremeno finansiranje, nažalost, proteklih godina postalo praksa, a ne izuzetak, ovaj put posljedice po budžet mogu biti dosta izraženije.

Privremeno finansiranje znači da institucije BiH mogu trošiti onoliko sredstava koliko su imale na raspolaganju u isto vrijeme godinu ranije. Imajući u vidu da su zaposleni u institucijama BiH tek od 1. septembra počeli dobijati veći topli obrok i naknade za prijevoz, a mjesec kasnije i nešto uvećane plaće jer su usvojeni novi koeficijenti, privremenim finansiranjem u prva tri mjeseca iduće godine zaposlenim ne bi mogle biti isplaćena ova uvećana primanja.

S obzirom na to da su topli obrok i prijevoz povećani odlukama Vijeća ministara BiH, a koeficijenti su ušli u Zakon o plaćama i naknadama, državni službenici, namještenici, policajci i svi kojih se to tiče bi imali osnova za pokretanje tužbi.

– Ukoliko se ne osiguraju sredstva za primjenu navedenih zakonskih i podzakonskih akata u 2023. godini, а posebno uzimajući u obzir da se radi о ličnim primanjima, te da su obaveze stvorene, izvjesna je mogućnost pokretanja sudskih sporova što može imati direktnu posljedicu dodatnog izdvajanja budžetskih sredstava – između ostalog je navedeno u informaciji Ministarstva finansija i trezora BiH koju je razmatralo Vijeće ministara BiH na jednoj od posljednjih sjednica.

Radenko Marković, predsjendik Sindikata državnih službenika i zaposlenih u institucijama BiH, kazao je da od smanjenja toplog obroka, osnovice ili koeficijenata nema ništa jer bi onda bila opća pobuna.

Dodao je da, prema nekim informacijama koje imaju, ne bi trebali imati brige u prvom kvartalu 2023. godine, do aprila, a da bi do tada mogao biti usvojen i budžet.

Prema Zakonu o finansiranju institucija BiH, do 1. oktobra je Ministarstvo finansija i trezora trebalo podnijeti nacrt budžeta Vijeću ministara. Vijeće ministara ga je trebalo usvojiti i proslijediti Predsjedništvu BiH do 15. oktobra, a Predsjedništvo potom podnijeti prijedlog budžeta Parlamentu BiH do 1. novembra koji budžet usvaja do 31. decembra.

Nijedan od ovih rokova koji su prošli nije ispoštovan.

Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda (HDZBiH) je prošle i ove sedmice tražio da nacrt budžeta bude na dnevmom redu Vijeća ministara, što se nije desilo. Prethodno ni Fiskalno vijeće, zbog članova koji dolaze iz SNSD-a, nije usvojilo Globalni fiskalni okvir koji je osnova za budžet.

Neki sagovornici u Vijeću ministara nadu polažu u to što je Dragan Čović, lider HDZ-a koji će i ovaj mandat koalirati sa SNSD-om, govorio o usvajanju budžeta na svim nivoima do kraja godine, mada postoje i neka mišljenja da je cijela blokada samo stvar dogovora.

Postoje i ocjene da SNSD možda koči dok se ne završi priča u vezi s izborom delegata iz NSRS-a u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Hazim Rančić, zamjenik ministra finasnija i trezora BiH, kazao je da, kada bi svi htjeli, budžet može proći Vijeće ministara BiH, Predsjedništvo BiH može brzo uraditi svoj dio posla, a i bh. Parlament može ubrzati proceduru tako da bi institucije BiH mogle imati budžet krajem godine ili u januaru, što ne bi bilo kasno imajući u vidu da se u februaru vrše isplate za januar.

Faktor.ba