Hidroelektrana Janjići: Mještani i ekolozi ne odustaju – borba protiv gradnje ide i do Strazbura

Više od deset godina traje priča o izgradnji hidroelektrane Janjići kod Zenice, a jednako dugo traje i otpor mještana i ekoloških aktivista. Iako su okolinske dozvole istekle, kreditori se povukli, a sud donio presude u korist građana – projekat izgradnje i dalje nije zaustavljen.

Kantonalni sud u Sarajevu nedavno je, po tužbi Aarhus centra, poništio zaključke Federalnog ministarstva okoliša i turizma u vezi s projektima HE Janjići i HE Vranduk, ističući da nije ispoštovano pravo građana na učešće u odlučivanju. Upravo zbog tih proceduralnih propusta povučena su i sredstva njemačke KfW banke, koja je ranije bila potencijalni kreditor.

Ekolozi ističu da se za ova dva projekta i dalje mora primjenjivati stari zakon, jer je sud postupke vratio na početak. Time je potvrđeno da je za HE Janjići i Vranduk i dalje neophodna okolinska dozvola, za razliku od novih hidroenergetskih projekata.

Mještani, predvođeni predsjednikom MZ Janjići Miralemom Kaknjom, upozoravaju na ozbiljne posljedice izgradnje:

“Mulj, gume, drveće, smrad – to sve donosi rijeka, a niko na to ne obraća pažnju. Kad dođu poplave, to nije problem samo za Janjiće, već i za cijelu Zenicu.”

Uz Janjiće, u borbi učestvuju još tri mjesne zajednice. Kako navode, ako sve druge institucije zakažu, spremni su slučaj iznijeti i pred Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

JP Elektroprivreda BiH poručuje da projekti nisu napušteni. Naprotiv, HE Janjići i HE Vranduk su dio strateških energetskih dokumenata Federacije BiH i Plana poslovanja EPBiH za period 2025–2027, s već planiranim sredstvima za njihovu izgradnju.

U odgovoru ističu i da Kantonalni sud nije zaključio da su prekršeni važeći zakoni, što im ostavlja prostor za nastavak pravne borbe za gradnju.

Ekolozi upozoravaju na širi problem – čak 77 hidroelektrana planiranih u Prostornom planu Zeničko-dobojskog kantona, od čega više od 20 na rijeci Bosni. Nastavljaju inicijativu da se ove stavke izbrišu iz prostornog plana, štiteći rijeke od daljeg betoniranja i uništavanja riječnih ekosistema.