Hamas i izraelski lideri mogli bi se suočiti s međunarodnim nalozima za hapšenje. Evo šta to znači

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) traži naloge za hapšenje visokih ličnosti Hamasa i Izraela na osnovu optužbi za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog napada na Izrael 7. oktobra i rata u Gazi koji je uslijedio.

Ako sudsko vijeće odobri, nalozi za hapšenje će biti izdati za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ministra odbrane Yoava Gallanta. Traže se i nalozi za tri najviša zvaničnika Hamasa: vođu Gaze Yahya Sinwara, političkog šefa Ismaila Haniyaha i Mohammeda Diaba Ibrahima al-Masrija, vođu Hamasovog naoružanog krila, poznatijeg kao Mohammed Deif.

Evo šta znamo o slučajevima MKS-a i šta oni znače za Izrael i Hamas, piše CNN.

Kako bi nalog za hapšenje uticao na lidere Netanyahua ili Hamasa?

Odluka o traženju naloga za hapšenje ne znači odmah da je osoba kriva, već je to prva faza u procesu koji bi mogao dovesti do dugotrajnog suđenja.

Ako sud nađe dovoljno dokaza o zločinima, može pozvati osumnjičenog da se dobrovoljno pojavi. Sud također može izdati nalog za hapšenje, oslanjajući se na zemlje članice da izvrše hapšenje i prebace osumnjičenog u MKS.

Ako se osumnjičeni pojavi pred sudom, vodi se pretpretres u kojem sud odlučuje da li ima dovoljno dokaza da slučaj ode na suđenje. Zatim slijedi suđenje pred trojicom sudija MKS-a, u kojem optužba mora dokazati “van razumne sumnje” da je pojedinac kriv za zločine.

Nakon donošenja presude, optuženi može biti osuđen na kaznu zatvora do 30 godina. U izuzetnim okolnostima može se izreći i doživotna kazna, navodi sud.

MKS je do sada izdao naloge za hapšenje 42 osobe, od kojih je 21 privedena uz pomoć država članica.

“Neposredni problem za izraelske zvaničnike pod bilo kojim nalogom za hapšenje MKS-a bio bi to što bi 124 zemlje članice suda imale zakonsku obavezu da uhapse takve zvaničnike ako otputuju u bilo koju od te 124 zemlje”, Čile Eboe-Osuji, bivši predsednik MKS-a, napisao je ovog mjeseca u časopisu Foreign Policy.

„Tu obavezu ne treba potcenjivati“, rekao je on, dodajući da je „samo prošle godine Putin otkazao svoje planove da prisustvuje samitu BRICS-a u Južnoj Africi, u očiglednom svjetlu obaveze Pretorije da ga uhapsi“.

Od lidera Hamasa za kojima se traže nalozi za hapšenje, vjeruje se da su dvojica – Sinwar i Deif – u Gazi, dok Haniyah živi u Kataru, koji nije potpisnik Rimskog statuta.

Šta je MKS i koga može optužiti?

Sa sjedištem u Hagu u Holandiji, MKS je osnovan 2002. godine i ima zadatak da procesuira pojedince za zločine genocida, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

Za razliku od Međunarodnog suda pravde (ICJ), MKS nije organ Ujedinjenih nacija i ne goni države.

Iako je MKS nezavisan od UN-a, odobren je od strane Generalne skupštine UN-a i održava sporazum o saradnji sa UN-om. Kada predmet nije u nadležnosti MKS-a, Vijeće sigurnosti UN-a može taj predmet uputiti MKS-u, dodijelivši mu nadležnost.

Sud može istraživati navodne zločine počinjene na teritoriji ili od strane državljana bilo koje države koja je prihvatila jurisdikciju suda potpisivanjem Rimskog statuta, ugovora kojim je uspostavljen MKS. Svaka država članica može zatražiti od tužioca MKS-a da pokrene istragu.

Sud je ranije izdao naloge za hapšenje visokorangiranih osoba, uključujući bivšeg sudanskog predsjednika Omara al-Bashira, Saifa Gadafija, sina pokojnog libijskog lidera Moamera Gadhafija, i nedavno, ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Države potpisnice su obavezne da uhapse one koji su suočeni sa nalozima za hapšenje, ali lideri su često pokušavali da izbjegnu te naloge, ograničavajući njihovu slobodu kretanja.

MKS nema sopstveni mehanizam za sprovođenje i oslanjao se na podršku zemalja za hapšenja.

Ima li MKS nadležnost nad izraelskim državljanima?

Postupke Izraela u Gazi je pet zemalja – Južna Afrika, Bangladeš, Bolivija, Komori i Džibuti – uputilo MKS-u u novembru, pozivajući sud da istraži moguće zločine genocida, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, između ostalog, u palestinskim teritorijama, i zatražio od njega da utvrdi da li treba “optužiti jednu ili više konkretnih osoba”.

Izrael ne priznaje jurisdikciju MKS-a jer nije potpisao Rimski statut. Ali to ne znači da njene građane ne može sudski goniti.

Sud je već istraživao moguće zločine koje je Izrael počinio od 2014. u Gazi, na okupiranoj Zapadnoj obali i okupiranom istočnom Jerusalemu. Istraga je počela u martu 2021., a sudu su je uputile Palestinske vlasti, koje su 2015. usvojile mandat MKS-a kao Država Palestina. ICC je tada zaključio da ima jurisdikciju nad sukobom i, “većinom, da se teritorijalni opseg ove jurisdikcije proteže na Gazu i Zapadnu obalu, uključujući istočni Jerusalem”.

Ta istraga, rekao je tužilac ICC-a Karim Khan, “je u toku i proteže se na eskalaciju neprijateljstava i nasilja od napada koji su se dogodili 7. oktobra 2023.”.

Ovomjesečne izjave Netanyahua ukazivale su na zabrinutost zbog istrage ICC-a. Izdavanje naloga za hapšenje izraelskih zvaničnika ostavilo bi “neizbrisivu mrlju” na građevini međunarodnog prava i pravde, rekao je Netanyahu, dodajući da je MKS “osnovan kao posljedica holokausta” i da ne bi trebalo da pokušava da “potkopa” osnovna prava Izraela na samoodbranu.

Tužba MKS dolazi u trenutku kada Međunarodni sud pravde (ICJ), drugi sud u Hagu, razmatra slučaj koji je pokrenula Južna Afrika u kojem je Izrael optužen da je počinio genocid nad Palestincima u Pojasu Gaze. Izrael priznaje ICJ.

Izraelski rat u Gazi, potaknut Hamasovim napadom 7. oktobra u kojem je ubijeno 1.200 ljudi u Izraelu i uzeo više od 250 drugih kao taoce, povlači se skoro osam mjeseci.

Više od 35.000 ljudi ubijeno je tokom izraelskog napada na Gazu, prema palestinskim vlastima. Dijelovi teritorije su pretvoreni u ruševine, a više od polovine njenog stanovništva od 2,3 miliona je interno raseljeno. Glad je nastupila u dijelovima pojasa.

Ima li MKS nadležnost nad Hamasom?

Palestinski lideri potpisali su Rimski statut 2015. Kao takav, MKS ima jurisdikciju nad akterima u Gazi i drugim palestinskim teritorijama i dalje, nad akterima na tim teritorijama, uključujući Hamas.

Tužilac MKS Khan je to potvrdio u oktobru, rekavši da navodni zločini koje je počinio Izrael u Gazi ili Hamas u Izraelu spadaju u nadležnost suda, prenio je Reuters.

To znači da sud može optužiti čelnike Hamasa zbog mogućih zločina počinjenih nad Izraelcima i Palestincima u Pojasu Gaze.

Shelly Aviv Yeini, šefica odjela za međunarodno pravo na izraelskom forumu talaca i nestalih porodica, rekla je da bi ICC mogao Hamas natjerati na odgovornost za zločine čak i ako država Izrael ne priznaje nadležnost suda.

“Mi smo nevladina organizacija, privatni subjekt”, rekao je Yeini ranije za CNN, dok su se porodice talaca koje drži Gaza okupile da podnesu žalbu protiv Hamasa MKS-u. “Možemo pokrenuti tužbu u ime talaca čak i ako država (Izrael) ne priznaje svoju (MKS) jurisdikciju.”

Tužilac MKS-a Khan rekao je u ponedjeljak da traži naloge “na osnovu dokaza koje je prikupila i ispitala moja kancelarija” i zahvalio porodicama talaca “na hrabrosti da istupe da daju svoje račune”.

Prema članu 15 Rimskog statuta MKS-a, svaki pojedinac, grupa ili organizacija može podnijeti tužbu sudu za potencijalne zločine.

Član političkog biroa Hamasa, Muhammad Nazzal, rekao je za CNN u februaru da je odlazak u MKS “greška” koja bi odložila pregovore o povratku talaca.

“Najkraći način da vrate svoje zarobljenike je završetak tekućeg pregovaračkog procesa”, rekao je tada član Hamasa za CNN.

Kako su Hamas, Izrael i drugi reagovali na akciju MKS-a?

I Hamas i izraelski političari osudili su potez MKS-a.

Hamas je rekao da je to pokušaj “izjednačavanja žrtava s agresorima izdavanjem naloga za hapšenje brojnih palestinskih vođa otpora bez pravnog osnova”. Militantna grupa je rekla da su zahtjevi za potjernicama za Netanyahuom i Gallantom stigli sa “sedam mjeseci zakašnjenja”, misleći na trajanje izraelskog rata u Gazi.

Izraelski političari iz cijelog političkog spektra osudili su tu odluku. Ministar vanjskih poslova Israel Katz nazvao je to “skandaloznom odlukom” i “neograničenim frontalnim napadom na žrtve 7. oktobra i naših 128 talaca u Gazi”.

Lider opozicije Yair Lapid nazvao je to “potpunim moralnim neuspjehom” i rekao da Izrael “ne može prihvatiti nečuveno poređenje između Netanyahua i Sinwara”.

Desničarski ministar za nacionalnu sigurnost Itamar Ben Gvir optužio je ICC za antisemitizam i pozvao na eskalaciju napada na Hamas, dok je ministar finansija Bezalel Smotrich rekao: „Nismo vidjeli takvu pojavu licemjerja i mržnje prema Jevrejima kao što je ono Haškog tribunala od nacističke propagande.”

CNN se obratio kabinetu premijera i ministarstvu odbrane.

U međuvremenu, u SAD-u, predsjednik Joe Biden osudio je potez tužioca MKS-a, nazvavši ga “nečuvenim”.

„Da budem jasan: šta god ovaj tužilac mogao da implicira, ne postoji ekvivalencija — nikakva — između Izraela i Hamasa“, napisao je predsjednik. “Uvijek ćemo stajati uz Izrael protiv prijetnji njegovoj sigurnosti.”

Državni sekretar Antony Blinken rekao je da SAD “u osnovi odbacuju” najavu tužioca ICC-a i upozorio da bi to moglo “ugroziti” napore za postizanje sporazuma o prekidu vatre i oslobađanju talaca.

“Odbacujemo tužiočevu ekvivalentnost Izraela i Hamasa. To je sramotno. Hamas je brutalna teroristička organizacija koja je izvršila najgori masakr nad Židovima od Holokausta i još uvijek drži desetke nevinih ljudi kao taoce, uključujući i Amerikance”, rekao je Blinken u saopćenju.

Doveo je u pitanje “legitimnost i kredibilitet ove istrage” i rekao da SAD vjeruju da MKS “nema jurisdikciju nad ovim pitanjem”.

SAD nisu potpisnice Rimskog statuta.