Gužve u domovima zdravlja: Visoke temperature i zagađenje pomažu širenju virusa

Zdravstvene ustanove u KS pod velikim su pritiskom. Ogroman broj pacijenata pristiže posljednja dva mjeseca. 80% sa respiratornim problemima. Stvaraju se velike gužve. Pacijenti nezadovoljni, predugo čekaju, a iz Domova zdravlja kažu, moglo bi biti i gore, jer vrhunac sezonske gripe tek se očekuje.

Broj pacijenata koji se javljaju u Domove zdravlja u Kantonu Sarajevo odavno nije bio veći. Stvaraju se ogromne gužve, posebno u jutarnjim satima, zbog čega pacijenti čekaju na red i više nego uobičajeno.

I iz Domova zdravlja potvrđuju. Posljednja dva mjeseca, kažu, pod velikim smo pritiskom. I to ne samo u najmnogoljudnijim opštinama.

“Dosta je veliki pritisak na porodičnu medicinu, školsku medicinu i na pedijatriju. Mislim da dva uslova pogoduju ovakvim brojevima, prvi je iznimno visoke temperature za ovo doba godine, što dobrim dijelom potpomaže širenju virusa, a drugi uslov je enormno zagađen zrak u Sarajevu”, kazao je Arman Šarkić, JU Dom zdravlja KS.

Respiratorne infekcije su najčešće, pacijenti svih generacija sa bronhitisom i astmom kojima se pogoršalo stanje. Gužve i u popodnevnim satima zatčemo na pedijatriji u sarajevskom naselju Otoka. No za pedijatre u dispanzeru sa najvećim kapacitetom po broju pacijenata, gužva u ovo doba godine, kažu, bila je očekivana.

“Od običnih prehladica do upala pluća, upala ušiju, upala grla i slično. Respiratorne infekcije uvijek karakteriše oni tzv. prvokataralni simptomi, znači djetetu prvo počne da curi nosić, počne kašljucati, dobije temperaturu, to su oni neki inicijalni prvi simptomi sa kojima bolest počinje”, kazala je Jasminka Smlatić-Muhadžić, pedijatrica u Domu zdravlja Otoka.

A i Covid 19 i dalje je prisutan, naglašavaju ljekari. Ali za sada nema težih kliničkih slika.

“Epidemiolozi sigurno prate stanje na terenu u smislu eventualnog mutiranja, ako bi on mutirao do neke mjere gdje bi nama radio probleme na terenu, sigurno bi se radilo o nekim mjerama, međutim obzirom da je on na neki način odomaćen, da jednosatvno postaje dio sezonskih oboljenja, mi ćemo se morati naučiti živjeti s njim”, kaže Šarkić.

Ne treba paničariti, saglasni su sagovornici. Ni stariji, ali ni roditelji prehlađene djece. Prvenstveno pokušati prehladu regulisati u kućnim uslovima. Ljekara posjetiti tek ukoliko se temperatura ne spušta, a simptomi pogoršavaju. A gužve možete izbjeći u poslijepodnevnim satima u većini zdravstevnih sektora, u šta smo se uvjerili i sami.

A za one zdrave pacijente koji to žele i ostati, savjeti ljekara su: što više boravite na svježem zraku, izbjegavajte masovnija okupljanja odnosno gužve posebno u zatvorenom prostoru, i ne zaboravite unositi što više vitamina i tekućine. Ukoliko se budete svega toga pridržavali, možda na vrata nekog od Domova zdravlja nećete morati ni ulaziti u ovom periodu