Grupa domaćih ekonomista predložila konkretne mjere za suzbijanje šverca duhanskim proizvodima

Vrijednost crnog tržišta duhanskih proizvoda je premašila vrijednost legalnog tržišta, po čemu je BiH zemlja slučaj u Evropi, okupila je ekonomiste iz Liberalnog foruma i Udruženja ekonomista RS-a SWOT koji su odlučili pronaći rješenja za ovaj veliki problem u zemlji.

Zbog crnog tržišta duhanskih proizvoda svake godine državni budžet gubi skoro milijardu KM, dok legalna industrija, od duhanske do maloprodaje, gubi dodatne stotine miliona KM. Koristi imaju samo krijumčarske grupe.

Ekonomisti vide rješenje u akciznoj politici. Zato su izradili policy paper, odnosno preporuke izmjene javnih politika pod nazivom “Akcizna politika na duhan u Bosni i Hercegovini – trenutno stanje i perspektive”.

Ideja je da se sa svim ključnim učesnicima u procesu, kreatorima politika, donosiocima odluka i predstavnicima medija, otvori dijalog o problematici akcizne politike i dokidanju aktuelne akcizne politike koja je dovela do rekordnog crnog tržišta.

Glavni pokretači kriminalnih aktivnosti su znatno viša cijena cigareta u legalnoj prodaji od onih švercanih, slaba kupovna moć i opći ekonomski standard građana te potencijalno velika zarada od kriminalnih aktivnosti.

Institucije nadležne za provođenje zakona, odnosno policija i inspekcije, u ovoj godini bilježe bolje rezultate u oblasti suzbijanja crnog tržišta duhanskim proizvodima, ali njihov pojačan angažman ne može donijeti zadovoljavajuće cjelokupne rezultate dok se ne smanji poresko opterećenje na ove proizvode i na taj način smanji njihova cijena pa tim i razlika u cijeni između legalnih i ilegalnih proizvoda.

Procjene relevantnih institucija pokazuju da kada bi kompletno ilegalno tržište bilo u legalnim tokovima, država bi mogla računati na dodatnu milijardu KM.

Autori ovog dokumenta, ekonomisti Admir Čavalić, Faruk Hadžić, Saša Grabovac iz SWOT-a i Danijal Hadžović iz Liberalnog foruma predložili su konkretne promjene akcizne politike prema duhanskim proizvodima, jer smatraju da je postojeća politika loša.

Čavalić je obrazložio šta smatraju da je potrebno promijeniti kako bi se ukupno ekonomsko stanje poboljšalo. Govoreći o tome, napomenuo je da visoka stopa akciza u odnosu na kupovnu moć uzrokuje više negativnih posljedica, a jedna od njih je siva ekonomija. Time su na gubitku građani, proizvođači i vlast.

Istakao je da ovaj dokument sadrži pregled okolnosti u kojima se određivala akcizna politika za duhanske proizvode. Naglasio je da je glavna preporuka smanjivanje fiskalnog opterećenja te je ukazao na to šta smatra da je još važnije.

“Još bitnije je da se namjenski troši novac prikupljen akcizama s fokusom na zdravstveni sektor. To bi trebala biti inicijalna, prava namjena kojom će se ojačati zdravstveni sistem. To je posebno važno u kontekstu pandemije koronavirusa“, kazao je Čavalić.

Kako je izjavio, predložili su formiranje namjenskih fondova za zdravstvo, koji mogu biti na različitim nivoima vlasti, i vraćanje stope akciza iz 2016. Insistiraju također i na većem angažmanu inspekcije u svrhu suzbijanja crnog tržišta.

“Rješenja ne mogu biti parcijalna i moraju se sistemski raditi. Svakako da se i stanovništvo mora posebno edukovati o štetnom utjecaju duhanskih proizvoda, koji nisu prošli nikakve kontrole ispravnosti, po zdravlje. Mora se intenzivirati saradnja države i proizvođača duhanskih proizvoda kako bi se formalizirali ekonomski odnosi”, naveo je.

Očekuje da, kada bi se primijenile ove mjere, da bi se prvenstveno suzbila siva ekonomija, a prije svega misli na organizovani kriminal. Potcrtao je i da bi se povećali prihodi države po akcizama te da bi se poboljšao zdravstveni sistem.

Čavalić je među najvećim preprekama za primjenu ovih mjera istakao blokadu državne vlasti, jer je riječ o pitanju koje je u nadležnosti ove instance vlasti. Kao dugoročne barijere izdvojio je pojedine političare koji možda sarađuju s predstavnicima organizovanog kriminala. Ocijenio je da time žele zadržati status quo, a možda čak i implementirati rigorozniju akciznu politiku.

Ovaj dokument bit će predstavljen u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru.