Groznica za litijumom stigla i kod nas: Šta od toga ima narod BiH?

Nakon više od četiri godine istraživanja, utvrđeno je da se na brdu Majevice nalaze velike količine litije. Ekolozi upozoravaju na štetnost, lokalni mještani traže odgovore, a politika već zakonski priprema teren.

Projekt Jadar u Srbiji, odnosno rudarska litija, prije dvije godine stavljena je točka nakon masovnih protesta i pritiska javnosti zbog straha od zagađenja.

Međutim, u trenutku dok je međunarodna kompanija Rio Tinto, čije je sjedište u Londonu, pripremala teren za izgradnju rudnika za eksploataciju Litije u Srbiji, 60 kilometara zapadno uveliko su vršena istraživanja na Majevici u susjednoj Bosni i Hercegovini, piše Deutsche Welle.

Iako je javnost za njih saznala tek nedavno, građani i ekološke udruge odmah su digli uzbunu a lokalne vlasti najavile su referendum o potencijalnom otvaranju rudnika podno Majevice.

– Ako bi nekada došlo do otvaranja rudnika, moramo znati koja će se tehnologija primjenjivati ​​i kako će utjecati na okoliš i zdravlje građana. Mislim da ćemo definitivnu odluku donijeti referendumom građana – rekao je načelnik općine Lopare Rado Savić.

A u švicarskoj firmi “ArCore AG”, čija je podružnica u Laktašima kod Banje Luke, gotovo 200 kilometara od Lopara, poručuju da je do sada sve rađeno u skladu s najvišim geološkim i ekološkim standardima, te da su sva istraživanja na području općine Lopare završena.

– Sve je provedeno uz strogo poštovanje zakonske regulative i u skladu s najvišim geološkim i ekološkim standardima koji važe za ovu vrstu istraživanja, kako na lokalnoj, tako i na međunarodnoj razini – priopćili su iz ove firme, najavljujući da imaju sve uvjete za prelazak u sljedeću fazu.

– Kompanija ispunjava sve uvjete za podnošenje zahtjeva za dodjelu koncesije za korištenje ovog nalazišta mineralnih sirovina. Licencu za istraživanje nalazišta mineralnih sirovina dobili smo 2018. godine, a u razdoblju od 2020. do 2022. godine uslijedile su tri intenzivne faze istraživanja. Mineraloški sadržaj ležišta, koji se istražuje u posljednje četiri i pol godine, sadrži značajne količine litij-karbonata, magnezija, kalija i bore – navedeno je u saopćenju.

U nadležnom ministarstvu kažu da još čekaju, s obzirom na to da nije spremna sva dokumentacija kada je riječ o rezultatima istraživanja.

– Oni su u okviru dosadašnjih faza istraživanja obavili to i sastavili izvještaj. Sada je na njima dalje hoće li se obraćati vladi za dodjelu koncesije – kaže za DW ministar energetike entiteta Republika Srpska Petar Đokić.

Sirovina budućnosti kao što je mnoga zova, ima ključnu primjenu u proizvodnji baterija za automobile na električni pogon, medicini, farmaceutskoj industriji i drugim oblastima.

Međutim, iskopavanje litije i njegova obrada nije nimalo bezazlena, poručuju iz ekoloških udruženja. Sam litij kao element nije štetan ali njegova daljnja obrada, da bi se dobila potrebna sirovina, stavlja se u jedan od najvećih zagađivača ekoloških sustava.

– S druge strane, iskopavanje će vršiti privatna kompanija što je samo po sebi suludo jer građani od toga neće imati ništa kao ni Republika Srpska, jer su koncesijske naknade mizerne – kaže Tihomir Dakić iz Centra za zaštitu okoliša, navodeći da je simptomatična i pretjerana zainteresiranost stranih ambasada u BiH u ovim procesima.

– Naravno, privatna firma ako dobije koncesiju i ispuni uvjet, može raditi. Međutim, za zdravlje čije bebe. Što od toga ima budžet RS-a, građani Lopara i svih ostalih sredina u BiH koja je postala rudnik za Evropu. Tu se radi o domaćem međunarodnom udruženom pothvatu – tvrdi Dakić, navodeći kao primjer posjete američkog, britanskog i norveškog ambasadora prije nekoliko mjeseci firmi “Adriatic Metals”, koja se bavi istraživanjem i eksploatacijom mineralnih resursa, cinka i olova na području općine Vareš.

Posjetioci su, kako su prenijeli tada mediji, “bili impresionirani ekonomskim preporodom Vareša”.

– Trideset udruženja je nakon toga poslalo pismo ambasadorima u BiH i još nismo dobili odgovor. U međuvremenu smo sa strane norveškog ambasadora dobili poprilično otvorene kritike odakle nam pravo da se bunimo kada radimo jedan projekt udruženja za zaštitu okoliša koji oni finansiraju – kaže Dakić, navodeći da se baca sasvim drugo svjetlo na interese u iskopavanju u BiH.

DWje tražio odgovore i u Varešu, gdje djeluje nekoliko stotina aktivista i već godinama upozoravaju na štetno djelovanje domaćih i stranih kompanija koje grubo eksploatiraju.

Jedna od njih je Hajrija Čobo, koju je spomenuta kompanija tužila za povredu ugleda. Tužba je uslijedila nekoliko dana nakon što je Sekretarijat Bernske konvencije obustavio radove na eksploataciji, a po tužbi koju je ona uputila prošle godine.

Ona kaže da međunarodni predstavnici u BiH ne vrše suptilni nego otvoreni pritisak na domaću vlast.

– Mi smo umorni od tog licemjerja i kukavičluka domaćih političara. Kada god se prigovori nekome na domaćem terenu u ovom smislu, imate čoporativnu posjetu i podršku tim osobama – kaže Čobo.

Stanovnici Lopara različito gledaju na mogućnost otvaranja rudnika na ovoj lokaciji.

– Protiv sam. Bušotine su duboke 100-200 metara. Dubinska voda, ide do Save i Drine. Zagađeno je. Ako naiđe na olovo ili plin nema više ni ljudi ni životinja – kažu jedni a drugi opet dodaju: „Trebali bi to svi prihvatiti i da država ide naprijed. I općina Lopare. Jer mi nemamo drugih prihoda osim rudnika”.

Otvaranje rudnika bilo bi pogubno ne samo za Majevicu, nego i po širu okolinu, kaže za DW Snežana Jagodić Vujić iz Udruženja Eko put. Način rudarenja ne jamči, kaže, da neće doći do izlijevanja zagađenja u prirodi jer se tu koriste „savremene tehnologije” s velikim količinama sumporne i borne kiseline, što dovodi do ispuštanja metala u prirodu.

– Najveći problem prilikom površinske ekstrakcije litija je u pojavi tog atmosferskog zagađenja koje može biti u krugu od 200 kilometara. Kada uđe u zrak pomiješana sa silicijom ili nečim drugim, imaćemo nagrizanje kompletnog eko sustava i nas i životinja – kaže Jagodić Vujić, postavljajući pitanje imamo li pravo da svojim potomcima ostavimo zagađenu zemlju.