Građani u BiH ne prijavljaju korupciju jer se plaše posljedica

Građani Bosne i Hercegovine rijetko se odlučuju da prijave korupciju jer se plaše posljedica, a zvanični podaci pokazuju porazne rezultate kad je riječ o zaštiti uzbunjivača koju treba da im pruže zvanične institucije, saopštio je Transparency International povodom Međunarodnog dana zviždača (osoba koje prijavljuju korupciju).

U Federaciji BiH ne postoji zakon koji štiti one koji prijave korupciju, dok je jako loše efekte imala primjena takvih zakona koji postoje na državnom nivou i u Republici Srpskoj.

Brojke koje je Transparency International u BiH (TI BIH) predstavio danas u Sarajevu na konferenciji povodom 23. juna, Međunarodnog dana zviždača, pokazuju da je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) od 2019. godine zaprimila samo 32 prijave.

Većina je odbačena jer se između ostalog sumnjalo da je korupcija prijavljena u „dobroj namjeri“, a samo u deset slučajeva, prijaviteljima je dodijeljena zaštita. Jedan od prijavitelja je i poznati zviždač iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH Emir Mešić koji je ipak dobio otkaz nakon što je progovorio o korupciji, a APIK je odbio da iskoristi svoju nadležnost i zaštiti ga od disciplinskog progona.

Mešić je na današnjoj konferenciji u Sarajevu poručio da vlastima nije cilj da zaštite uzbunjivače jer se plaše lančane reakcije.

“Zato što uzbunjivači otvaraju iznutra probleme za koje su vezane strukture vlasti i onda, ako uspije jedan uzbunjivač, pada čitava struktura, od tužilaštva i sudova do rukovodilaca institucija koji su osumnjičeni za korupciju “, kazao je Emir Mešić koji nakon otkaza pokušava svoja prava dobiti sudskim putem.

Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj, gdje su za pet godina primjene ovog zakona podnesena samo dva zahtjeva za sudsku zaštitu uzbunjivača. Bez obzira na to što zakon u RS-u ima bolji model zaštite, nepovjerenje građana u pravosuđe i sveukupna atmosfera, gdje najviši zvaničnici čak i javno prijete svakom ko progovori o krupciji, doveli su do poraznih rezultata da prošle godine nijedan prijavitelj nije tražio zaštitu.

U Brčko Distriktu, zakon je usvojen još 2018. godine, ali je primjena počela tek nedavno i već su zaprimljene četiri prijave. Usvajanje ovog zakona u Federaciji BiH je blokirano u Domu naroda od 2018. godine, kada je u formi nacrta prihvaćen u Predstavničkom domu. Zastupnici u Parlamentu FBiH, koji su danas prisustvovali konferenciji, izjavili su da je zbog političkih opstrukcija, više puta propuštena prilika da ovo pitanje bude riješeno.

Transparency International BiH je na konferenciji predstavio i uporednu analizu stanja u ovoj oblasti u BiH i Srbiji. Evidentno je da susjedna zemlja, sa 842 riješena predmeta zaštite uzbunjivača, ima efikasnije mehanizme, ali pojedine afere, poput slučaja „Krušik“, pokazuju da prijavitelji korupcije ipak nemaju garanciju da neće biti progonjeni.

Na konferenciji je zaključeno da uzbunjivačima u BiH treba veća podrška institucija pravnom pomoći koju im trenutno pružaju samo nevladine organizacije i da trenutno ne postoje pozitivni primjeri koji su dobili sudski epilog i koji bi podstakli građane da prijave korupciju.