Građani spremni da se bore za bolji život političara, ali ne i svoj

I danas su nastavljene rasprave o broju ljudi na sinoćnjim protestima organiziranim za zaštitu Milorada Dodika. SDA je pozvala visokog predstavnika da omogući povećanje broja Hrvata i Bošnjaka u policiji RS. Za razliku od vladajuće većine u RS, sasvim drugačiju poruku iz Nevesinja je poslala javnosti zastupnica u Narodnoj skupštini.

Vratili se preživljavanju

Dio građana i dalje spreman izaći na ulice zbog političara, ali ne i zbog divljanja cijena, navodi BHRT.

Lokacija u Istočnom Sarajevu jedna je od četiri na kojoj su jučer održani protesti. Građani danas kažu vratili se preživljavanju, ali smatraju da su protesti bili opravdani.

Banjalučani ne misle tako. Za njih su socijalni problemi mnogo teži od političkih. Borba za egzistenciju jača je od borbe za prava pojedinih političara.

A javno je to na svom Facebook profilu kazala Zaga Grahovac. Život u Republici Srpskoj, ali posao i sve drugo u Federaciji.

“I ne idemo u Federaciju samo na posao, da se ne lažemo…idemo u kupovinu, idemo u kino, pozorište, na koncerte, na bazene….omladina sve više izlazi u večernji provod u Mostar… Što ne kažu istinu? Da mi u stvari živimo u Mostaru, a spavamo u Nevesinju”?

Za sociologa fenomen izlaska na proteste zarad interesa političara je pogrešan. Građani oba entiteta imaju velike probleme zbog kojih je opravdan izlazak na ulice, međutim tu svijest ne poznaju.

Paradoks za udžbenike

-Probleme koje mi imamo u BiH, koji okupljaju sve narode i koji nisu nacionalne prirode, koji nisu politički problemi, ekonomske su prirode problemi, odlaska mladih iz ove države, problemi velike stope nezaposlenosti, kriminala i korupcije. To su teme koje bi nas sve objedinjuju u svakom pogledu. Nevažno je politička pripadnost, nacionalnost, i mislim da bi bilo svrsishodnije iz tog razloga da vidimo građane na ulici. Međutim, za to nema građana na ulici, tvrdi sociolog Vladimir Vasić.

– Ono uspješno održavaju stanje latentnog antagonizma, veoma im dobro to uspijeva. To je paradoksalno, treba ući u udžbenike to kako oni uz veoma malo truda uspijevaju narod održavati na tankom ledu, kaže komumikolog Mladen Bubonjić.

I dok građani jednog entiteta izlaze na entitetsku liniju kako bi dali podršku jednom političaru, sve su duži redovi ispred stranih ambasada naših mladih školovanih ljudi koji napuštaju državu, sve su duži redovi ispred javnih kuhinja, onih koji nemaju za jedan obrok. Ostaje samo jedno pitanje, kada svi odu ko će na entitetsku liniju?